Predmet:zdrastveni sustav

---

"Dali su ljudi brojevi, nekome bolest a nekom profit."
Sigurno vi stariji sjecate se izreke koju su stari ljudi pricali. Otisao raditi u inostranstvo pa se obogatio i obolio. Sada je sve na lijecnike dao novce. No dali je to tako bas i nije. Mnogi su i kod nas radili, obolili a nisu nista ustedjeli. Najvaznije u svemu je zdrastveni sustav, ako je on dobar onda mozemo reci da nam je vjerojatnost da se razbolimo manja, a ako se i razbolimo vjerojatnost da se izlijecimo je veca.
Osnovni principi zdrastvene politike su:
-pravednost u financiranju
-efikasnost zdrastvenog sustava, odnos zdrastvenog stanja stanovnistva i ulaganjima

Modeli zdrastvenog sustava u svijetu:

BEVERIDGEOV model:
-Nastao u Velikoj Britaniji nakon II. Svjetskog rata (1948.), prema Lordu Williamu Beveridgeu.
-državno financiranje kroz poreze, zdravstvo financira država iz državnog proračuna a sredstva se prikupljaju općim oporezivanjem građana
Zemlje: skandinavske zemlje, Italija, Grčka, Portugal, Španjolska, Kanada, Velika Britanija, Irska, Island

prednosti:
-opća pristupačnost zdravstvenih usluga
-visok stupanj pravednosti
-relativno lagano upravljanje
-efikasan (omogućava izravnu kontrolu proračunskih troškova državnoj administraciji)

nedostaci:
-o sredstvima odlučuju političari pri donošenju proračuna, načelno 1x godišnje,a ne zdrastvo i lijecnici
-Zdravstvo (često) nedovoljno politički moćno da se izbori za potrebna sredstva
- iznos sredstava često ovisi o odnosu političke moći ministra zdravlja-zdravstva i ministra financija (karakteristike hrvatskog sustava posljednjih nekoliko godina)
-izloženost stalnom pritisku za privatnim financiranjem (dvorazinski sustav u odnosu na dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite

BISMARCKOV model ,obavezno socijalno zdravstveno osiguranje
-Nastao u Prusiji (današnja Njemačka) 1883. godine, prema kancelaru Otto Von Bismarcku
-Funkcionira na načelima solidarnosti i uzajamnosti
-Osiguranici obavezno uplaćuju doprinos osiguranja
-Fondovi zdravstvenog osiguranja prikupljaju sredstva i plaćaju usluge
-Država plaća fondu zdravstvenog osiguranja zdravstvene usluge za zaštićene skupine stanovništva

Zemlje:Njemačka, Francuska, Nizozemska, Belgija, Austrija, Švicarska, Luxemburg

Prednosti:
-znatno veća samostalnost odlučivanja u sustavu
-transparentniji od Beveridgeovog modela u količini prikupljenih namjenskih sredstava
-veća resorna autonomnost u odnosu na Ministarstvo financija, odnosno transparentnost namjenskog trošenja zdravstvenog novca
-isključivo financiranje zdravstvene usluge, a ne parazdravstvenih potreba (rodiljne naknade i naknade za bolovanje)
-relativno visoka razina usluga
-relativno veće zadovoljstvo korisnika?
-s obzirom da se financiranje u sustavu socijalnog zdravstvenog osiguranja temelji na plaćanju doprinosa proporcionalno prihodima, sustav omogućava ostvarivanje pravednosti u financiranju po principu financiranja prema mogućnostima
-kako nema značajnijih financijskih prepreka, sustav socijalnog zdravstvenog osiguranja uglavnom osigurava i pravednost u korištenju zdravstvene zaštite premda se nepravednosti u dostupnosti i kvaliteti mogu javiti prvenstveno u odnosu na one koji su isključeni ili nemaju pravo na zdravstveno osiguranje

Nedostaci:
-problemi se u financiranju putem socijalnog zdravstvenog osiguranja mogu javiti u situaciji porasta broja nezaposlenih i drugih skupina od kojih se ne mogu naplatiti doprinosi što dovodi do nedostatka sredstava u fondu za plaćanje zdravstvene zaštite
-“moralna opasnost” (engl. moral hazard) (pretjerano i nepotrebno korištenje zdravstvene zaštite uvjetovano samim postojanjem zdravstvenog osiguranja)
-pretjerana ponuda i pretjerano korištenje usluga uzrok je prevelike zdravstvene potrošnje
-kako bi se platili troškovi prekomjernog korištenja usluga, dolazi do stalnog povećanja doprinosa i makro-neefikasnosti sustava, stalnog porasta udjela zdravstvene potrošnje u bruto društvenom proizvodu
-porast izravnog sudjelovanja građana u plaćanju zdravstvene zaštite (participacija) u sustav socijalnog zdravstvenog osiguranja dovodi do nepravednosti u financiranju jer izravno plaćanje u većoj mjeri opterećuje skupine s nižim prohodima nego one s višim prihodima

TRŽIŠNI model (privatno financiranje zdravstvene zaštite,SAD 75%, Singapur)
vrste tržišnog modela:
-OBVEZNO PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
-DOBROVOLJNO PRIVATNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
-OSOBNI RAČUN MEDICINSKE ŠTEDNJE
-IZRAVNO PLAĆANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE

Prednosti:
-Poticanje kvalitete i učinkovitosti
-Sloboda izbora za pacijente

Nedostatci:
-Teško administrativno provedivo
-Makro neučinkovito
-Ukida solidarno podnošenje rizika
-Izrazito nepravedan

SEMAŠKOV sustav socijalističkog zdravstvenog osiguranja (inačica Beveridgeovog modela)

Zemlja:Kuba, bivše socijalističke države, osim bivše Jugoslavije, SSSR

-Nastao u Sovjetskom Savezu i zemljama istočne i srednje Europe - inačica Beveridgeovog modela
-Socijalistička zajednica preko svojih državnih institucija (vlada, parlament, zdravstvene ustanove) dužna svojim građanima osigurati sve prava u vezi sa zdravljem besplatno i na najvišoj razini
-Zdravstvene usluge se financiraju iz proračuna koji se puni iz poreza

Prednosti:
-visoka dostupnost zdravstvenim uslugama
-dobra strukturiranost zdravstvenih usluga (geografska pokrivenost stanovništva )
-uspješno izvođenje javnih programa zdravstvene zaštite (vakcinacije, sistematski pregledi i sl.)

Nedostatci:
-neprilagođenost zdravstvene službe i zdravstvenih usluga potrebama bolesnika
-nedovoljno financiranje zdravstvenih radnika i usluga po međunarodnim standardima
-naglašena uloga bolničkog zbrinjavanja i specijalista umjesto vanbolničkih usluga i primarne zdravstvene zaštite
-pojava sive ekonomije
-ideološki nepopularan model u starim kapitalističkim zemljama, kao i u tranzicijskim
-bolja dostupnost zdravstvenih usluga "posebnim-značajnim" grupama osiguranika (uglavnom ljudima iz vlasti)
-nedovoljan obim zdravstvenih usluga

---