Pokušaj intervencije nove vlade Sarajevskog kantona na lokalnom tržištu pekarskih proizvoda okončan je potpunim fijaskom. Kompanija Klas „zahvalila“ se Kantonalnoj vladi na ponuđenoj pozajmici od 1.000 tona pšenice, što je količina kojom bi se, tvrde u Klasu, mogle podmiriti tek trodnevne potrebe sarajevskog tržišta! No, Vlada Kantona Sarajevo nije imala niti je mogla ponuditi više pa u narednih nekoliko dana treba očekivati novo poskupljenje hljeba. I, naravno, novu bujicu teških optužbi na račun Kantonalne vlade koja, eto, nije u stanju gladnome narodu omogućiti makar jeftin hljeb.

Za razliku od BiH, koja je prisiljena uvoziti pšenicu zbog oskudne domaće proizvodnje, susjedna Srbija raspolaže s prilično značajnim tržišnim viškovima pšenice pa ipak cijene hljeba u Srbiji nisu „zamrznute“, odnosno, formiraju se u slobodnoj tržišnoj utakmici među tamošnjim pekarima.

Izuzetak je samo tzv. narodni hljeb, za čiju proizvodnju srbijanskim pekarima stiže brašno iz državnih robnih rezervi, uz obavezu pekara da marža na ovaj hljeb ne smije biti veća od 9,14 posto.

Kako BiH nema mogućnosti za takvu vrstu subvencija, posve je nelogično i neosnovano od pekara zahtijevati da „zamrznu“ cijene hljeba, odnosno da se teret socijalne politike prevali na pleća pekara.
No, i bez izravnih subvencija, država ima prostora za tržišnu interevenciju preko uvođenja diferencirane stope PDV-a (viša stopa za luksuz i niža za osnovne životne namirnice), u skladu s predizbornim obećanjem SDP-a.

Go: facebook/Icentar.ba