Prikazi cijelu temu
08.04.2011 00:36
08.04.2011 00:36
Predmet:Genetski modificirana hrana
Danas je svijet, osobito zapadni, preplavljen namirnicama koje su nastale na temelju genetski manipuliranih sirovina.
Povijest pokazuje da se čovjek može uvjeriti u svoja ograničenja tek onda kada ih iskuša. Nažalost, za tu spoznaju u većini slučajeva plaća visoku cijenu. Primjera ima mnogo: Hirošima, talidomid, plutonij, dioksin, PCB, DDT itd. Hoće li odluka Komiteta Kodeksa Alimentariusa donesena 18. travnja 1997. godine na sastanku u Ottawi biti spas za gladno čovječanstvo ili samo Pandorina kutija iz koje će izići zao duh dobro poznat iz daljnje i bliže povijesti, ostaje da se vidi.
Genetički inženjering
Postupak stavljanja humanog gena u životinje, ribljeg gena u rajčicu, gena iz insekta u krumpir kako bi organizmi bili veći, jači, ljepši, dugotrajniji i otporniji na insekte naziva se genetičko inženjerstvo ili oplemenjivanje temeljeno na genetskim promjenama. U genetičkom inženjeringu koristi se niz laboratorijskih metoda kojima se može iz organizma izdvojiti, proučavati i promijeniti točno određeni gen te ugraditi u nasljedni materijal istog ili nekog drugog organizma. Tim postupcima se neznatno mijenja genom (ukupna količina gena) ili se postojeći gen "pojačava" ili "stišava" da bi se dobilo željeno svojstvo unutar vrste.
Nitko ne sumnja da je prijenos DNA postala rutinska tehnika u biotehnologiji koja će, bez sumnje, na mnogim područjima donijeti velike prodore u znanosti, primjerice u poljoprivredi i medicini. No, s druge strane, brine činjenica da se ta ista tehnika komercijalizirala te postaje monopolom nekoliko multinacionalnih kompanija.
Danas je svijet, osobito zapadni, preplavljen namirnicama koje su nastale na temelju genetski manipuliranih sirovina. Najčešće su u pitanju soja, rajčica, grah, krumpir, kukuruz, tikva, a to znači i njihovi proizvodi kao što su škrob, sirupi, stočna hrana, meso, mlijeko itd. Tako su genetski manipulirane namirnice na mala vrata ušle u lanac prehrane.
Kukuruz je genetski modificiran s ciljem da se iz ulja njegovih klica dobije povoljniji odnos zasićenih i nezasićenih masnih kiselina, pamuk da sjeme daje više ulja, pšenica da bolje podnosi mraz itd.
U namjeri da tržištima osigura veće količine riboflavina, farmaceutska je industrija klonirala bakteriju roda Subtilis tako da daje što veće prinose tog vitamina. Isto je tako zapanjujuć primjer bakterije kojoj je genetskom manipulacijom unesen ljudski gen koji omogućuje da bakterija proizvodi inzulin puno kompatibilniji od svinjskog.
Ti se uspjesi nikako ne mogu osporiti. Mnoge stvari koje se donedavno uopće nisu mogle riješiti sada se rješavaju rutinskom rekombinacijom gena.
Danas je svijet, osobito zapadni, preplavljen namirnicama koje su nastale na temelju genetski manipuliranih sirovina.
Povijest pokazuje da se čovjek može uvjeriti u svoja ograničenja tek onda kada ih iskuša. Nažalost, za tu spoznaju u većini slučajeva plaća visoku cijenu. Primjera ima mnogo: Hirošima, talidomid, plutonij, dioksin, PCB, DDT itd. Hoće li odluka Komiteta Kodeksa Alimentariusa donesena 18. travnja 1997. godine na sastanku u Ottawi biti spas za gladno čovječanstvo ili samo Pandorina kutija iz koje će izići zao duh dobro poznat iz daljnje i bliže povijesti, ostaje da se vidi.
Genetički inženjering
Postupak stavljanja humanog gena u životinje, ribljeg gena u rajčicu, gena iz insekta u krumpir kako bi organizmi bili veći, jači, ljepši, dugotrajniji i otporniji na insekte naziva se genetičko inženjerstvo ili oplemenjivanje temeljeno na genetskim promjenama. U genetičkom inženjeringu koristi se niz laboratorijskih metoda kojima se može iz organizma izdvojiti, proučavati i promijeniti točno određeni gen te ugraditi u nasljedni materijal istog ili nekog drugog organizma. Tim postupcima se neznatno mijenja genom (ukupna količina gena) ili se postojeći gen "pojačava" ili "stišava" da bi se dobilo željeno svojstvo unutar vrste.
Nitko ne sumnja da je prijenos DNA postala rutinska tehnika u biotehnologiji koja će, bez sumnje, na mnogim područjima donijeti velike prodore u znanosti, primjerice u poljoprivredi i medicini. No, s druge strane, brine činjenica da se ta ista tehnika komercijalizirala te postaje monopolom nekoliko multinacionalnih kompanija.
Danas je svijet, osobito zapadni, preplavljen namirnicama koje su nastale na temelju genetski manipuliranih sirovina. Najčešće su u pitanju soja, rajčica, grah, krumpir, kukuruz, tikva, a to znači i njihovi proizvodi kao što su škrob, sirupi, stočna hrana, meso, mlijeko itd. Tako su genetski manipulirane namirnice na mala vrata ušle u lanac prehrane.
Kukuruz je genetski modificiran s ciljem da se iz ulja njegovih klica dobije povoljniji odnos zasićenih i nezasićenih masnih kiselina, pamuk da sjeme daje više ulja, pšenica da bolje podnosi mraz itd.
U namjeri da tržištima osigura veće količine riboflavina, farmaceutska je industrija klonirala bakteriju roda Subtilis tako da daje što veće prinose tog vitamina. Isto je tako zapanjujuć primjer bakterije kojoj je genetskom manipulacijom unesen ljudski gen koji omogućuje da bakterija proizvodi inzulin puno kompatibilniji od svinjskog.
Ti se uspjesi nikako ne mogu osporiti. Mnoge stvari koje se donedavno uopće nisu mogle riješiti sada se rješavaju rutinskom rekombinacijom gena.
Podrška samo putem foruma, jer samo tako i ostali imaju koristi od toga.