Prikazi cijelu temu
08.04.2011 00:37
08.04.2011 00:37
Predmet:GMO i bioraznolikost
S obzirom na predviđanja da će se 2050. godine broj stanovnika Zemlje povećati na 9 milijardi, s razlogom se strahuje za prehranu. Stanovništva je sve više, a poljoprivrednih površina sve manje. O ekonomskoj preraspodjeli uroda da i ne govorimo.
Povećanjem prinosa korištenjem GM usjeva na postojećim obradivim površinama smanjuje se mogućnost širenja poljoprivredno obradivih površina na druge eko sustave, čime se indirektno održava bioraznolikost.
Jednako tako otvaraju se mnoge druge opcije koje treba do kraja razviti, kao što je smanjenje upotrebe pesticida i obrađivanja tla, čime se znatno umanjuje erozija tla.
Podizanje biološke otpornosti biljaka na kukce izvedeno je na sljedeći način. Gen iz bakterije Bacillus thurigiensis (Bt) prenesen je u pamuk, kukuruz, krumpir ili neke druge biljke i on je odgovoran za proizvodnju bjelančevine koja kod kukaca koji se hrane dijelovima biljaka izaziva probavne smetnje i smrt, dok za ljude i životinje nije opasna. Kolonije različitih vrsta kukaca koje se ne hrane usjevima i prebivaju u zemlji na taj su način zaštićene, čime utječemo na bioraznolikost. Kod korištenja tradicionalnih metoda (insekticida) uništavaju se svi kukci, a količina kemijskih tvari povećava se i u zemlji i unutar biljaka.
Što se tiče nutritivne vrijednosti, genetska manipulacija nije uvijek donijela pozitivne rezultate jer, primjerice, "pokrivanje" dobrog izgleda rajčice koje se proteže na nekoliko tjedana zapravo dovodi do pada organoleptičkih svojstava i nutritivne vrijednosti namirnice.
Također će vrijeme pokazati jesu li istinite tvrdnje genetičara da genetički promijenjeni organizmi (biljke) koji se nađu u okolišu iščezavaju iz njega za najviše 4 godine.
Pred znanstvenicima je zadatak unaprjeđenja prinosa u poljoprivredi uz smanjenje nepovoljnih učinaka na okoliš.
S obzirom na predviđanja da će se 2050. godine broj stanovnika Zemlje povećati na 9 milijardi, s razlogom se strahuje za prehranu. Stanovništva je sve više, a poljoprivrednih površina sve manje. O ekonomskoj preraspodjeli uroda da i ne govorimo.
Povećanjem prinosa korištenjem GM usjeva na postojećim obradivim površinama smanjuje se mogućnost širenja poljoprivredno obradivih površina na druge eko sustave, čime se indirektno održava bioraznolikost.
Jednako tako otvaraju se mnoge druge opcije koje treba do kraja razviti, kao što je smanjenje upotrebe pesticida i obrađivanja tla, čime se znatno umanjuje erozija tla.
Podizanje biološke otpornosti biljaka na kukce izvedeno je na sljedeći način. Gen iz bakterije Bacillus thurigiensis (Bt) prenesen je u pamuk, kukuruz, krumpir ili neke druge biljke i on je odgovoran za proizvodnju bjelančevine koja kod kukaca koji se hrane dijelovima biljaka izaziva probavne smetnje i smrt, dok za ljude i životinje nije opasna. Kolonije različitih vrsta kukaca koje se ne hrane usjevima i prebivaju u zemlji na taj su način zaštićene, čime utječemo na bioraznolikost. Kod korištenja tradicionalnih metoda (insekticida) uništavaju se svi kukci, a količina kemijskih tvari povećava se i u zemlji i unutar biljaka.
Što se tiče nutritivne vrijednosti, genetska manipulacija nije uvijek donijela pozitivne rezultate jer, primjerice, "pokrivanje" dobrog izgleda rajčice koje se proteže na nekoliko tjedana zapravo dovodi do pada organoleptičkih svojstava i nutritivne vrijednosti namirnice.
Također će vrijeme pokazati jesu li istinite tvrdnje genetičara da genetički promijenjeni organizmi (biljke) koji se nađu u okolišu iščezavaju iz njega za najviše 4 godine.
Pred znanstvenicima je zadatak unaprjeđenja prinosa u poljoprivredi uz smanjenje nepovoljnih učinaka na okoliš.
Podrška samo putem foruma, jer samo tako i ostali imaju koristi od toga.