Prikazi cijelu temu
16.07.2011 10:37
16.07.2011 10:37
Predmet:Re: Kako država bankrotira?
Međunarodni monetarni fond trebao bi biti nekakav spasitelj u platno-financijskim krizama država, ali Mencinger je prema toj instituciji iznimno kritičan. "Bankrotirane države od MMF-a dobivaju kredite, ali samo ako prihvate i slijede njihove savjete. A ti savjeti su često posve krivi. Sloveniji je MMF nakon osamostaljenja stalno nametao fiksni tečaj tolara. Budući da mu nismo ništa dugovali, u Banci Slovenije smo te savjete mogli fino ignorirati. Kod procjene savjeta MMF-a ne smije se smetnuti s uma da je do sadašnje svjetske krize MMF bio nositelj političkog tržišnog fundamentalizma i da ga nisu brinule socijalne posljedice takve politike. Njegovi službenici dijelili su savjete o štednji, plaćanju poreza, zabrani subvencioniranja i opasnostima koje uzrokuju umirovljenici, a sami su istodobno imali visoke plaće, noćili u najboljim hotelima, nisu plaćali poreze, jeli su subvencioniranu hranu i nakon samo nekoliko godina mogli su u mirovinu".
Kako uopće znamo kad je država blizu bankrota? Postoji nekoliko važnih upozorenja. Prvo upozorenje je udio deficita i javnog duga u BDP-u te dinamika rasta tog duga, a drugo je sposobnost servisiranja zaduženosti, dakle bonitet države i kamatne stope po kojima se država još može zaduživati u zemlji i u inozemstvu. Treće je gospodarski rast i konkurentna sposobnost, posebno na stranim tržištima. Važno upozorenje možemo razabrati i iz socijalne održivosti sistema i političke stabilnosti. Tako je javni dug Grčke 124,9 posto BDP-a, Portugala 84,6 posto, Irske 82,9 posto, Španjolske 66,3 posto, Velike Britanije 66,3 posto, a SAD 94,2 posto BDP-a. Ali Mencinger upozorava da te brojke još nisu dovoljne za procjenu tko je u opasnosti. "Važna je struktura duga, na primjer je li riječ o pretežno zaduženosti u zemlji ili o zaduženosti u inozemstvu. Italija, koja je zaduženija od Grčke, jer njen dug doseže 127 posto BDP-a, je zadužena prije svega kod domaćih banaka".
Međunarodni monetarni fond trebao bi biti nekakav spasitelj u platno-financijskim krizama država, ali Mencinger je prema toj instituciji iznimno kritičan. "Bankrotirane države od MMF-a dobivaju kredite, ali samo ako prihvate i slijede njihove savjete. A ti savjeti su često posve krivi. Sloveniji je MMF nakon osamostaljenja stalno nametao fiksni tečaj tolara. Budući da mu nismo ništa dugovali, u Banci Slovenije smo te savjete mogli fino ignorirati. Kod procjene savjeta MMF-a ne smije se smetnuti s uma da je do sadašnje svjetske krize MMF bio nositelj političkog tržišnog fundamentalizma i da ga nisu brinule socijalne posljedice takve politike. Njegovi službenici dijelili su savjete o štednji, plaćanju poreza, zabrani subvencioniranja i opasnostima koje uzrokuju umirovljenici, a sami su istodobno imali visoke plaće, noćili u najboljim hotelima, nisu plaćali poreze, jeli su subvencioniranu hranu i nakon samo nekoliko godina mogli su u mirovinu".
Kako uopće znamo kad je država blizu bankrota? Postoji nekoliko važnih upozorenja. Prvo upozorenje je udio deficita i javnog duga u BDP-u te dinamika rasta tog duga, a drugo je sposobnost servisiranja zaduženosti, dakle bonitet države i kamatne stope po kojima se država još može zaduživati u zemlji i u inozemstvu. Treće je gospodarski rast i konkurentna sposobnost, posebno na stranim tržištima. Važno upozorenje možemo razabrati i iz socijalne održivosti sistema i političke stabilnosti. Tako je javni dug Grčke 124,9 posto BDP-a, Portugala 84,6 posto, Irske 82,9 posto, Španjolske 66,3 posto, Velike Britanije 66,3 posto, a SAD 94,2 posto BDP-a. Ali Mencinger upozorava da te brojke još nisu dovoljne za procjenu tko je u opasnosti. "Važna je struktura duga, na primjer je li riječ o pretežno zaduženosti u zemlji ili o zaduženosti u inozemstvu. Italija, koja je zaduženija od Grčke, jer njen dug doseže 127 posto BDP-a, je zadužena prije svega kod domaćih banaka".
Podrška samo putem foruma, jer samo tako i ostali imaju koristi od toga.