Prikazi cijelu temu
15.08.2011 19:30
15.08.2011 19:30
Predmet:Re: Matematicari
Petar Damjan Ohmucevic potice iz ugledne pomorske i brodovlasnicke porodice u Slanom kraj Dubrovnika. Nezna se kada je rodjen a ni kada je umro. U sluzbu Dubrovacke Republike stupio je1644. godine kao ucitelj aritmetike. Pripadao je uglednom dubrovackom bratstvu Antunina. U Dubrovniku je bio oko 12 godina, a zatim je 1656. godine napustio Dubrovnik i otisao u Napulj.
Napisao je na talijanskom dva djela iz podrucja matematike, koja su ostala u rukopisu, a nalaze se u Toledu u Spanjolskoj. To su:
1.Kratak razgovor o prakticnoj geometriji)
2.Opca rasprava o razlomcima i o nacinu vadjenja drugog i treceg korijena s ispravnim pravilom za proracunavanje i mjerenje brodova
Petar Damjan Ohmucevic bio vise godina nastavnik matematike u Dubrovniku, gotovo je sigurno da je ta djela pisao kao neku vrstu skolskih prirucnika.
Prvo od njih odnosilo se na prakticnu geometriju, a drugo je imalo za sadrzaj razlomke i vadjenje drugog i treceg korijena. Drugo djelo sadrzavalo je i pomorsku problematiku koja je bila jako povezana s matematikom.
Tu je izlozeno jedno pravilo za izracunavanje zapremine broda.
U dubrovackom Istorijskom arhivu pod naslovom nalazi se odlomak iz njrgovog rada
O nacinu mjerenja ili proracunavanja volumena broda bilo koje vrste i oblika, i o odredjivanju tocnog iznosa u kolima od po 36 tomola na temelju ovog proracunavanja volumena
Taj problem nije se slucajno nasao u sklopu tog aritmetickog djela buduci da se cesto dovodio u vezu s vadjenjem treceg korijena, posebno u nekim starijim postupcima koje Petar Damjan Ohmucevic opisuje. Ovo djelo zavrsi je 1661 godine u Napulju
Odredjivanje zapremine broda u brodogradnji od davnina je bio vrlo tezak problem. Matematicki ispravno nije ga niko ni pokusavao rijesiti buduci da je brod omedjen brodskom oplatom koja je zakrivljena, a kod razlicitih tipova brodova i razlicitog oblika. Upravo zbog te kompliciranosti problema koristili su se mnogi aproksimativni postupci. Te su aproksimacije bile katkada bolje, a katkada losije, ali cesto vrlo nepouzdane pa i pogresne u svom temelju.
I nacin
Pomnozi se najprije duzina sa sirinom, a zatim taj proizvod pomnozi sa visinom. Od rezultata se odbije jedna trecina da se dobije stvarna zapremina broda. Od toga opet pet posto radi neiskoristenih prostora na pramcu i krmi.
II nacin
Sastojao se u tome da se najprije duzina i sirina broda saberu i taj zbir pomnozi s visinom. Ohmucevic napominje:
Ohmucevic kaze:
U svakoj znanosti i umijecu trazi se praksa za savrseno djelovanje u njoj. Iako imam malo znanja u geometriji kao i u mjerenju bilo koje vrste broda, ladja i galija, uz neprekidnu praksu kroz 13 godina, koju sam imao u svojoj domovini, uvjeren sam da znam savrseno naci prave racune imajuci narocito naklonost i zadovoljstvo radeci i trazeci istinu.
Brodovi se medjusobno razlikuju po obliku, a oblik je pojedinog broda nemoguce obuhvatiti jednom formulom, Ohmucevic predlaze da se brod podijeli okomito na spojnicu pramca i krme na nekoliko dijelova, najcesce na tri, ali po mogucnosti da se uzme i vise podjela. Tada za svaki od tih dijelova Ohmucevic uzima duzinu, sirinu i visinu na pocetku i na kraju odsjecka. Za svaku od tih dimenzija uzima aritmeticku sredinu i tako dobivene srednje duljine, sirine i visine medjusobno mnozi. Konacno jos uzima i jednu korekciju zbog zaobljenosti tih dijelova.
Nakon toga nalazi i zbir svih dijelova broda koje je uzeo na pocetku. Ohmucevic smatra da ce uz veci broj podjela tacnost rezultata biti veca. Ako njegov postupak uporedimo s ranijima, vidi se da je Ohmucevicev znatno bolji. On je ispravno kritizirao prijasnje i njihove nedostatke izbjegavao u svom postupku.
Petar Damjan Ohmucevic prikazao je svoj proracun zapremine broda na brodu galijun (galeon) koji se u XVI i XVII vijeku gradio u Dubrovniku jer je bio prikladan za oceansku plovidbu.
Petar Damjan Ohmucevic potice iz ugledne pomorske i brodovlasnicke porodice u Slanom kraj Dubrovnika. Nezna se kada je rodjen a ni kada je umro. U sluzbu Dubrovacke Republike stupio je1644. godine kao ucitelj aritmetike. Pripadao je uglednom dubrovackom bratstvu Antunina. U Dubrovniku je bio oko 12 godina, a zatim je 1656. godine napustio Dubrovnik i otisao u Napulj.
Napisao je na talijanskom dva djela iz podrucja matematike, koja su ostala u rukopisu, a nalaze se u Toledu u Spanjolskoj. To su:
1.Kratak razgovor o prakticnoj geometriji)
2.Opca rasprava o razlomcima i o nacinu vadjenja drugog i treceg korijena s ispravnim pravilom za proracunavanje i mjerenje brodova
Petar Damjan Ohmucevic bio vise godina nastavnik matematike u Dubrovniku, gotovo je sigurno da je ta djela pisao kao neku vrstu skolskih prirucnika.
Prvo od njih odnosilo se na prakticnu geometriju, a drugo je imalo za sadrzaj razlomke i vadjenje drugog i treceg korijena. Drugo djelo sadrzavalo je i pomorsku problematiku koja je bila jako povezana s matematikom.
Tu je izlozeno jedno pravilo za izracunavanje zapremine broda.
U dubrovackom Istorijskom arhivu pod naslovom nalazi se odlomak iz njrgovog rada
O nacinu mjerenja ili proracunavanja volumena broda bilo koje vrste i oblika, i o odredjivanju tocnog iznosa u kolima od po 36 tomola na temelju ovog proracunavanja volumena
Taj problem nije se slucajno nasao u sklopu tog aritmetickog djela buduci da se cesto dovodio u vezu s vadjenjem treceg korijena, posebno u nekim starijim postupcima koje Petar Damjan Ohmucevic opisuje. Ovo djelo zavrsi je 1661 godine u Napulju
Odredjivanje zapremine broda u brodogradnji od davnina je bio vrlo tezak problem. Matematicki ispravno nije ga niko ni pokusavao rijesiti buduci da je brod omedjen brodskom oplatom koja je zakrivljena, a kod razlicitih tipova brodova i razlicitog oblika. Upravo zbog te kompliciranosti problema koristili su se mnogi aproksimativni postupci. Te su aproksimacije bile katkada bolje, a katkada losije, ali cesto vrlo nepouzdane pa i pogresne u svom temelju.
I nacin
Pomnozi se najprije duzina sa sirinom, a zatim taj proizvod pomnozi sa visinom. Od rezultata se odbije jedna trecina da se dobije stvarna zapremina broda. Od toga opet pet posto radi neiskoristenih prostora na pramcu i krmi.
II nacin
Sastojao se u tome da se najprije duzina i sirina broda saberu i taj zbir pomnozi s visinom. Ohmucevic napominje:
Ohmucevic kaze:
U svakoj znanosti i umijecu trazi se praksa za savrseno djelovanje u njoj. Iako imam malo znanja u geometriji kao i u mjerenju bilo koje vrste broda, ladja i galija, uz neprekidnu praksu kroz 13 godina, koju sam imao u svojoj domovini, uvjeren sam da znam savrseno naci prave racune imajuci narocito naklonost i zadovoljstvo radeci i trazeci istinu.
Brodovi se medjusobno razlikuju po obliku, a oblik je pojedinog broda nemoguce obuhvatiti jednom formulom, Ohmucevic predlaze da se brod podijeli okomito na spojnicu pramca i krme na nekoliko dijelova, najcesce na tri, ali po mogucnosti da se uzme i vise podjela. Tada za svaki od tih dijelova Ohmucevic uzima duzinu, sirinu i visinu na pocetku i na kraju odsjecka. Za svaku od tih dimenzija uzima aritmeticku sredinu i tako dobivene srednje duljine, sirine i visine medjusobno mnozi. Konacno jos uzima i jednu korekciju zbog zaobljenosti tih dijelova.
Nakon toga nalazi i zbir svih dijelova broda koje je uzeo na pocetku. Ohmucevic smatra da ce uz veci broj podjela tacnost rezultata biti veca. Ako njegov postupak uporedimo s ranijima, vidi se da je Ohmucevicev znatno bolji. On je ispravno kritizirao prijasnje i njihove nedostatke izbjegavao u svom postupku.
Petar Damjan Ohmucevic prikazao je svoj proracun zapremine broda na brodu galijun (galeon) koji se u XVI i XVII vijeku gradio u Dubrovniku jer je bio prikladan za oceansku plovidbu.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj