Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Zašto je plava riba toliko vrijedna?

---

Plava riba poput tune, haringe, srdela, skuše, šaruna, papalina, lososa i inćuna, obiluje masnim kiselinama omega-3. Osim toga, riba je izvrstan izvor bjelančevina, vitamina B3, B12, D i A te minerala kalcija, željeza, cinka i kalija. U nastavku pročitajte više o nutritivnim prednostima plave ribe te saznajte najbolje i najukusnije načine pripreme!



Iz godine u godinu brojke su neumoljive, dijagnoza je jasna: jedemo premalo ribe. Potrošnja ribe po glavi stanovnika u Hrvatskoj iznosi oko 8,5 kilograma, dok je primjerice u Grčkoj 21 kg, Italiji 24 kg, Francuskoj 33 kg, Španjolskoj 44, Portugalu 57, a na Islandu čak 90 kg ribe.

Djelomični odgovor na to pitanje dala je sociološka studija o preferencijama u prehrani ribom, provedena prije četiri godine pod vodstvom prof. Čaldarovića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Na uzorku od 800 ispitanika u obalnom i kontinentalnom dijelu Hrvatske provedeno je anketno istraživanje koje je pokazalo da bi se učestalost konzumacije ribe mogla povećati ako bi cijena ribe bila manja. Zanimljivo, istraživanje je pokazalo i kako najveći broj ispitanih kupaca nabavlja upravo plavu ribu (47 posto), a uvjerljivo je najtraženija riba srdela.

Riba se prema raspodjeli masti dijeli na plavu i bijelu. Plava riba pohranjuje masti u masnim stanicama po cijelom tijelu, a bijela u jetru i donekle trbušnu šupljinu. Udio masti u bijele ribe je nizak, posebice u mesu, gdje čini oko 1 posto, a plava riba obično sadrži 5 do 10 posto masti, a katkad i više od 10 posto. Plava riba dobila je takav naziv zbog srebrnkastih pruga na leđima i bokovima koje se odražavaju plavom bojom. Ti***ne su predstavnice skupine tuna, haringa, srdela, skuša, šarun, papalina, losos, inćun, girica i iglica.

Zašto jesti plavu ribu?

Iako će zakleti gurmani radije posegnuti za oboritom ribom, i plava riba dobiva sve veće značenje na tanjuru. Zasluženi ugled dobila je djelomično i zbog spoznaja o blagotvornosti masnije vrste ribe, koja obiluje masnim kiselinama omega-3. U slučaju ribe, masnije je zdravije. Naime, masna riba upravo zbog većega sadržaja masnih kiselina osigurava više blagodati za zdravlje nego nemasna riba. Preporuke kažu da bi u svrhu očuvanja zdravlja, tjedno trebalo konzumirati barem dva puta po 170 grama ribe. Od toga preporučljivo je da barem jedna porcija bude masna riba poput lososa, skuše, haringe, srdele ili sabljarke, jer te vrste ribe sadrže najviše blagotvornih esencijalnih masnih kiselina.

Krcata vrijednim nutrijentima

Riba je izvrstan izvor bjelančevina koje se razlikuju od bjelančevina mesa toplokrvnih životinja. Njihova je izrazita vrijednost u lakšoj probavljivosti (u prosjeku dva do tri sata), boljem iskorištenju i pogodnijem aminokiselinskom sastavu.

Nutricionistički, riba se u prvome redu promatra kroz profil masti koje sadrži. Riba je izvor esencijalnih, višestruko nezasićenih masnih kiselina koje organizam čovjeka ne može sam sintetizirati pa ih je potrebno unositi hranom. Te masne kiseline, poznatije kao omega–3 kiseline, ujedno su nosioci povoljnih svojstava ribe, posebice štite od kardiovaskularnih bolesti, djeluju protuupalno i posebno su bitne za izgradnju moždanih struktura u djece.

Kao sastavni dio prehrane, riba pridonosi i sveukupnom unosu vitamina i, posebice minerala. Izvanredan je izvor vitamina B3, B12, D i A te minerala kalcija, željeza, cinka, kalija, fosfora te jedan od najvažnijih izvora selena. Sitna plava riba koja se prži i jede s kostima ima dodatni nutricionistički adut, a to je posebno visok udio kalcija.

Valja napomenuti da se nutritivna vrijednost kao i sadržaj masnih kiselina omega-3 ne gubi kada se riba konzervira metodom brzoga smrzavanja.

Plava riba u kuhinji

Sitna plava riba poput srdele, inćuna i papalina izvrsna je za mariniranje, posebice u ekstradjevičanskom maslinovu ulju, soku od svježe iscijeđenih domaćih limuna, uz dodatak češnjaka i sredozemnoga začinskog bilja. Plava riba na savuru cijenjena je među poznavateljima mediteranskog života, a u osnovi riječ je o pečenoj ribi koja se potom prelijeva pirjanom marinadom na osnovi maslinova ulja, češnjaka, kvasine, ružmarina i peršina. Srdele na savuru najbolje su sutradan, a mogu se čuvati i nekoliko dana u hladnjaku.

Plava riba obično se priprema pečena, na žaru, poširana ili parena, a poslužuje se s vrhunskim maslinovim uljem i vinom. Tuna i losos odlični su u dimljenoj varijanti, a često se konzumiraju i sirove – kao carpaccio, sashimi, sushi, kao meksički ceviche i skandinavski gravad lax.

Sve su cjenjeniji odresci tune i lososa, kratko pečeni kako bi se optimalno zadržala slast. S druge strane, tuna može doživjeti potpunu metamorfozu u tradicionalnom talijanskom jelu vitello tonnato, u kombinaciji s teletinom. Također, eksperiment zvan tuna kao pašticada jedna je od kulinarskih pustolovina u koju se vrijedi upustiti.

Izvor

---