Bosna i Hercegovina



#1 17.06.2011-09:10
funky girl Offline
Super Moderator
Registrovan/a od: 04.02.2009-14:02
Komentari: 2,216


Subject: Sve što niste znali o pripremi kože za sunčanje
Ljeto stiže, voljeli ga ili ne moramo se pripremiti za izazove koje ono postavlja pred nas. 21. stoljeće prema standardima ljepote možemo svakako nazvati „brončano doba“ i jedna od najskupljih zabluda ovoga stoljeća jeste vjerovanje da je preplanula, brončana koža simbol zdravlja i ljepote. Stanjivanjem ozonskog omotača sunčevo zračenje prodire do površine Zemlje intenzitetom koji ima štetne posljedice, pa tako imamo bolesti koje povezujemo s pretjeranim izlaganjem UV zračenju: opekline, alergija na sunce, prerano starenje kože, karcinomi kože i slabljenje imunološkog sustava.

Naravno da sunce ima i svoju pozitivnu stranu. Svijetlost utiče na lučenje melatonina - hormona koji utječe na biološki ritam i podiže nivo raspoloženja. UV zračenje omogućava stvaranje aktivnog oblika vitamina D i odlaganje kalcija u kostima. Tako se smanjuje rizik od osteoporoze u starijoj životnoj dobi, no kao i svaki drugi lijek, sunčevo zračenje je štetno u velikim dozama.

Priprema za sunčanje

Osobe koje pate od „alergija na sunce" bi se trebale postupno izlagati sunčevu zračenju i svakako kožu dobro pripremiti na takvu agresiju. To se postiže raznovrsnom prehranom s posebnim naglaskom na voću i povrću koje je bogato antioksidansima. Najvažniji za kožu su sigurno vitamini A, C, E, fitokemikalije-flavonoidi, polifenoli, antocijani..., te famozni beta karoten, toliko često preporučivan kao priprema za sunčanje.

Fitokemikalije su prisutne u svakoj hrani koja sadrži voće i povrće, najbolje u svježem obliku. Dobro je istaknuti namirnice koje su bogatije fitokemikalijama – cjelovite žitarice, povrće (cvjetača, mrkva, češnjak, artičoka, šparoga), mahunarke i voće (borovnice, grožđe, brusnica, jabuka, kupina, trešnja) te začini.

O antioksidansima također slušate na svakom koraku, a evo jedan praktičan i jednostavan savjet kada se o njima radi - birajući voće i povrće, uzimajte uvijek ono tamnije pošto sadrži veću količinu antioksidanata (crno grožđe umjesto bijelog, crveni grejp umjesto žurog). Jedite ga svježe ili kratko kuhano na pari.

20 najsnažnijih oksidanata:

Bijeli luk, crni luk, crno grožđe, listano povrće, zelena salata, brokula, hladno cijeđeno maslinovo ulje, crveni grejpfrut, bundeva, rajčice, ljuti začini, bosiljak, lubenica, brazilski orah, bobičasto voće, med, krumpir, zeleni čaj, metvica i žalfija.

Beta karoten

Ono u čemu se najviše griješi je doza i duljina uzimanja beta karotena, pa se mnogi alergičari razočaraju kad nakon potrošenih novaca učinak ipak izostane. Beta karoten treba uzimati u prirodnom obliku zajedno sa ostalim karotenoidima (jer je tako najefikasniji) u dozi od 30mg (50000 IU) dnevno tijekom dvanaest tjedana da bi došlo do značajnijeg efekta zaštite od opekotina i alergija.
To se postiže uzimanjem dodataka prehrani koji sadrže prirodni beta karoten dobiven najčešće iz algi i mrkvi ili povećanim unosom namirnica bogatih beta karotenom poput manga, lubenice, marelice, špinata, brokule i spomenute mrkve. Važno je ponoviti da velike doze beta karotena mogu povećati rizik od raka pluća kod pušača i kod oboljelih od azbestoze! Nadalje, visoke doze beta karotena mogu smanjiti razinu vitamina E u krvi pa ga je potrebno dodatno unositi.

Ostali karotenoidi

Još jedan karotenoid koji pomaže koži da se brže adaptira na UV zračenje i štiti ju od indirektnog oštećenja DNK je likopen.

Likopen nalazimo u rajčicama, lubenici, ružičastom grejpu, papaji, guavi, a najbolje se apsorbira iz termički obrađene hrane uz dodatak ulja. Zbog toga je najbolji prirodni izvor likopena kuhani umak od rajčice i kečap te pasterizirani sok od rajčice. Preporučena dnevna količina je 8-10mg što se može dobiti iz samo 100g umaka od rajčice!

Vjerojatno najpotentniji karotenoid koji pruža najveću potporu koži u ljetnim mjesecima i u čiju su se snagu alergičari mnogo puta uvjerili je astaksantin.

Astaksantin se komercijalno dobiva iz mikroalge Haematococcus pluvialis, a najbogatiji prehrambeni izvori su losos, račići i škampi.

Također bitno znati

Vrlo bitni faktori za zdravlje kože su i kvalitetne masne kiseline prisutne u nerafiniranim uljima noćurka, boreča, konoplje (GLA), lana, oraha, ploda divlje ruže (ALA-omega 3) te plavoj ribi i algama (EPA, DHA-omega 3).

Vitamini B skupine (prisutni u integralnim žitaricama), minerali cink, bakar, mangan i selen su presudni za zdravlje kože.

Priroda je vrlo mudra pa nas je u ljetnom periodu opskrbila voćem s najvećim antioksidativnim potencijalom: malinama, borovnicama, grožđem, kupinama, crnim ribizlom, višnjama i jagodama, stoga treba nastojati što ga više konzumirati u svježem obliku ili putem prirodnih sokova bez dodanih šećera i aditiva.

Tri do pet šalica kvalitetnog zelenog čaja (ne nekvalitetnog iz filter vrećica) dnevno umanjiti će svrbež kod alergijskih reakcija, zaštititi vas od slobodnih radikala i popraviti ten uništen prekomjernim izlaganjem suncu.

(modamo.info)
↑  ↓

Stranice (1): 1


All times are GMT +01:00. Current time: 15.12.2018-11:16.