Bosna i Hercegovina



#1 24.08.2011-13:22
seven Offline
Clan
Registrovan/a od: 16.10.2010-14:37
Komentari: 21


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Rakija
rajska tekucina ujedno i napitak i lijek i konzervans i otapalo i i i ...
U svakom slucaju radi se o etilalkoholu u smjesi sa vodom i aromaticnim sastojcima Pogodan da se dobija u kucnoj radinosti od svega i svacega gdje ima secera direktno vrenjem ili svega i svacega gdje ima skroba koji se opet nekako pretvara u secere pa opet vrenje i eto ga carski napitak. Znaci rakijalizacija je postupak dobivanja alkoholnog napitka iz raznih vrsta secera pomocu vrenja, pri cemu je neophodno tu secernu smjesu destilirati da bi se odvojili nepozeljni od pozeljnih sastojaka. Znaci za finalni proizvod nam je potrebna sirovina, katalizator (germa) i posude za drzanje i kazan za destilaciju. U zavisnosti od sirovina, razlikujemo vocne, zitne, gomoljke, komiovice i svega sto ima skrob ili secer. Naravno pravi se od onog cega ima besplatno ili od onog sto se bojimo da ce propasti.
Jednostavno se skupi jedna vrsta voca u pogodnu posudu koja ako se ceka da se uhvati kvasac iz vazduha ostavlja otvorena ili ako se dodaje kvasac drzi zatvorena. U svakom slucaju u procesu fermentacije secera u alkohol, potreban je kvasac, ali je kiseonik jako nepozeljan jer dolazi do oksidacije svega i svacega pa se na kraju dobiju kojekakve kiseline a narocito je losa ocatna. Zbog tog je pametnije dodati kulturu kvasca i onemoguciti proistup vazduha. Posto se u toku fermentacije oslobadja dosta velika kolicina ugljicnog dioksida, potrebno je postavizti tzv vrenjak ili sifon ili komad crijeva napunjen vodom da ugljen dioksid nesmetano odlazi a da je onemogucen pristup vazduha. Posto tu ima svega i svacega a najvise jako agresivnih spojeva, potrebno je imati i odgovarajucu posudu. Najbolja je posebna plastika, staklo ili inox a ostalo sa zadrskom. Aluminijum nikako, drvo nepozeljno zbog ciscenja... Posuda mora imati dovoljno veliki otvor sa poklopcem da se moze voce ubaciti, da se moze evtl promijesati i da se moze potpuno zatvoriti. Najbolje je kad je u poklopcu montiran taj vrenjak, ali nije neophodno.
Posto i voce nije sve isto potrebno je ako se moze odvojiti kostice, ako se moze samljeti a kod nekih vrsta voca koje je podlozno zelatiniranju mora se dodati i sredstvo koje to sprecava.
Kvasci su jako osjetljive stvari koje su jako nestabilne, zato je potrebno znati sa kojim se kvascima radi. Ako je vocna masa jako slatka ( i to se mjeri) i iz koje se moze izvuci dosta alkohola, potrebno je uzeti kvasce koji podnose vise alkohola. Naime kvasci su ti koji preradjuju secer u alkohol, ali i bivaju unisteni od samog alkohola. Cim koncentracija alkohola predje desetak procenata, kvasci bivaju unisteni. Postoje i kvasci koji trpe i do dvadesetak postotaka alkohola i to su tzv turbo kvasci. Ako se ne raspolaze sa ovim kvascima, bolje je dodati i obicni krusni kvasac nego cekati da se sam uhvati iz vazduha. Drugi parametar kvasaca je temperatura okoline. Na nizim temperaturama oni miruju, dok na visim umiru, podrucje izmedju je radna temperatura, koja varira kod pojedinih vrsta kvasaca i neophodno je da se na to pazi. Da bi kvasci radili svoj posao kako treba potrebno im je dodati i malo prehrane, tj hemijskih spojeva koji im trebaju za razmnozavanja. Dobro je dodati i malo secera. Sve u svemu ako je optimalno vrenje obicno traje 2-4 nedjelje. Nakon tog se moze vec vrsiti destilacija. Ako je iz nekih razloga nemoguce odmah vrsiti destilaciju, ovisno o vrsti sirovine o temperaturi i te smjese su podlozne kvarenju i treba obratiti paznju na to.
Sirovine kao zitarice, krompiri,... koje posjeduju skrob tj polisaharide uz pomoc enzima amilaze pretvaraju taj skrob u jednostavne secere pogodne za alkoholno vrenje. Ta secerizacija je poseban proces i kad se on zavrsi onda je postupak vrenja isti kao kod vocne komine. Ovo je nacin za dobijanje votke, viskija, kornova ili po naski kuruznjace.
Najlaksi proces dobijanja alkohola je bas iz secera i u ovisnosti koji se secer koristi dobija se ili tzv secerusa, ali i gin, rum i ostali secerni derivati

Sama destilacija je opet proces i za to je potreban tzv destilator ili po naski kazan. Taj kazan je nastao u vrijeme primitivne obrade metala i naravno njega je industrijska revolucija potpuno zaobisla i bez obzira na samu startnu gresku kazana kao kazana, on se samo usavrsavao u dodatcima, a osnova je i dalje ostala ogromna nula. Lozenje vatre, dihtanje balegom il glinom, pa trpanje slame na dno da smjesa ne zagori, pa cuvena mjesalica itd su sve gluposti koje jadniku koji pece rakiju odvlace paznju od same rakije kao proizvoda da bi svoje vrijeme trucio na nedostatke samog kazana. Pa kad sva ta tarapana sa kazanom prodje i ako mu je puna kapa onda ce pit tzv meku rakiju koja je u biti otrov. Ako nece da pije otrov onda se opet mora zahebavat sa kazanom i praviti tzv prepecenicu, koja je vec nesto drugo. Za pravu stvar napravit trebalo bi jos par puta prepeci al to je vec misaona imenica. E sad kad bi se napravila rakija jacine 70-80 %, pa prvi komentar bi bio da to nije za piti, vec je to otrov. Potpuno izmjenjene cinjenicno stanje. Rakija da bi bila rakija mora odstojati i odlezati. Za to odlezavanje potrebna je visoka koncentracija i tek kad je odlezala odredjeno vrijeme ona se razredjuje sa destilovanom vodom na jacinu dovoljnu i potrebnu za pice. Posto niko nema ni vremana ni zivaca, a ni sredstava da sad pravi pre-prepecenicu pa onda da jos ceka i da je onda na kraju razredjuje, pravi se sistemska greska ciji je rezultat otrov. Posto je to smjesa otrova, to stvar dodatno komplikuje, pa su i posljedice visestruke, kratkorocne zgaravica, mamurluk, dugorocne sljepilo, ciroza, ovisnost itd itd. Osim tog popratne pojave su i "kisela" , "gorka" "smrdi" ali nisam nikad vidio da je neko bacio il prosuo.
Sve te negativne pojave koje od rakije prave otrov, pocinju jos kod odabira sirovina, vrenja, pecenja i nedovoljnog ili nikakvog odlezavanja. Zbog tog te nase "domace" rakije niti imaju kvalitet, niti se moze postici bilo kakva trzisna vrijednost. Trzisna vrijednost takvih rakija je gotovo nikakva i ne moze da pokrije ni ogroman ali i bespotreban rad.
Kazan je u biti posuda u kojoj se nalazi smjesa za destiliranje. Najpovoljnije grijanje kazana je struja jer se da lako kontrolirati, potrebnpo je i odvojiti cvrsta tijela od grejnih povrsina sto se postize resetkom. Gornji dio kazana u kojem se skupljaju pare naziva se kapa i ona se suzava u cijev koja zavrsava zatim u kondenzatoru. Optimalno je kad bi bio kondenzator iznad kazana. Posto je on prilicno tezak zbog vode za hladjenje, najbolje bi ga bilo staviti na sprat. Opet ta varijanta nosi nedostatke mobilnosti kazana. U ovisnosti od velicine samog postrojenja (kazem postrojenje jer to je sklop razlicitih elemenata) izvedive su i razlicite opcije za optimalno rjesenje.
↑  ↓

#2 11.12.2011-16:10
seven Offline
Clan
Registrovan/a od: 16.10.2010-14:37
Komentari: 21


Subject: Re: Rakija
ono sto cini rakiju rakijom je u biti etilalkohol i aroma koja se pri tom osjeca. Postoje rakijske arome koje djeluju na dusu, recimo sljivovica koja nije ni blizu mjesavine soka od sljive sa nekim alkoholom, ali postoje i rakije koje djeluju na zdravlje. neko pije caj a neko pije travaricu. Travarica se ne mora kuvat svakog dana i uvijek stoji spremna za pomoc, dok caj hoce da se i pokvari kao suv, a jos brze se pokvari kao kuvan. U tom slucaju alkohol sluzi kao otapalo ljekovitih tvari iz neke biljke i ujedno kao konzervans za te ljekovite tvari. Te tvari i ne moraju biti ljekovite, ali uglavnom jesu. Za te ljekovite napitke koristi se uglavnom neko bezokusna rakija, (koja nema svoj specifican okus) kao votka kao lozovaca i slicne. U biti tako nastaje rakija od tvari iz kojih se ne moze dobiti sirovim putem, jer te tvari nemaju dovoljno secera u sebi, a opet te tvari daju neki ukus samom napitku. Recimo komovica se dobije ako se u rakiji otapaju smrekove bobice i onda se to sve destilira. Uz smrekove bobe mogu se i dodati i druge stvarcice pa se dobije odredjeni mix. Kad se to sve istopi, rakija dobije odgovarajucu boju i onda se ponovo predestilira. Na taj nacin se dobije opet alkoholno pice sa aromatskim uljima pojedinih sastojaka. Ta komovica se drugdje zove i gin i ima i odredjena ljekovita svojstva. Znaci i taj gin je u biti neka travarica. Isto tako odvajkada se se u rakiju stavljale visnje pa se to poseceri i eto opet jako lijepog likera. Ako se ostavi na suncu bez secera i ponovo predestilira dobije se onda rakija sa okusom visnje. jako jako ukusno. Na isti nacin se tako mogu dobiti i sve moguce i nemoguce rakije i okusi.Ovako nastaje pelinkovac, lincura, svjetli orahovac. Cim se neka gotova rakija opet predestilira, tu je vec rijec o prepecenici, koja zna da dostigne i po 60 %procenata alkohola.Posto se tu sad ne radi o tonama sljive, buradima, komini i ostalim nuspojavama pecenja rakije, to je moguce onda raditi i u sred zime u najobicnijoj kuhinji, za tih par litara ukusne travarice, za sebe i za prijatelje ne treba sad kazan od 150 litara i slicne nebuloze vec je dovoljan i "pretis" lonac i jedan kondenzator. Posto se ide od tog da je metil alkohol odstranjen u rakiji koja se koristi, a u smjesu nisu dodavani seceri da bi se stvorio novi, onda se tzv prvi tok ne mora ni odvajati i to umnogome pojednostavljuje citav proces.
Isto tako kod priprave ovih napitaka, je bitno da gazda ne ozedni prebrzo i to odmah sve ne popije. Glavnu notu sve rakije dobijaju upravo pravilnim odlezavanjem i to bas kod ovako velikih koncentracija. Prilikom odlezavanja dobivaju se i dodatne arome (ovisno u cemu odlezava i sta se jos dodaje) ali i dolazi do razgradjivanja visih alkohola i u pravilu sto je to odlezavanje duze, to je i krajnji kvalitet veci. Tek kad je zedj nepodnosljiva i odlezavanje se mora prekinu, tad se taj jos uvijek jaki destilat (nesto procenata je opalo zbog lezanja) razredjuje sa destilovanom vodom na potrebnu jacinu za pice. Hrastova burad se recimo koriste da bi se postigla boja ali i da bi arome iz njega presle u samu rakiju. Ipak su hrastova burad dosta skupa i trebaju ogromne kolicine da se napune, pa eto zacas prodje godina pa opet ta burad trebaju i tako unedogled, moze se rakija skladistiti i u staklu a u smjesu se ubaci hrastova (ili neka druga ) piljevina.
Staklo se pokazalo kao idealno ali svjetlost navodno nije dobra za proces starenja. Pa znaci najbolje providno staklo u tamnoj prostoriji, pa kad se hoce kontrolirat upali se kratko svjetlo. Kad se obavi proces odlezavanja postoje obuceni ljudi koji to isprobavaju pa dodaju kojekakve jos okuse, kao vanila, muskatni orascic, malo secera, ali to bi trebalo biti individualna stvar onog ko to pravi i pije.
Nedavno sam naisao i na liker od trnina i to mi nije nikad ni palo na pamet da se moze praviti. Znaci moze sve.
Postoje rakije koje su i jako zdrave i koriste se za lijek, naravno kod svih tih lijekova je kontraindikacija alkoholizam, ali opijati se sa pivom je po meni veci alkoholizam od casice rakije prije rucka. Navodno su zeleni orah, karanfilccici i pelin prirodni cistaci crijevnih parazita, a uz to rakije sa njima pripravljene su jako jako ukusne. Ipak, ako neko sad cugne litru tog orahovca, vise je za pretpostaviti da ima parazite u mozgu a ne u crijevima.
Spravljanje orahovca predstavlja uvijek porodicnu tajnu i posto se to ne smije nigdje zapisat, desi se da se od godine do godine ponesto i zaboravi. Imao sam srecu da probam mnogo "najboljih" orahovaca, ali ipak do sad mi je jedan od najboljih bio orahovac sa lozovacom i vinom. Zeleni orasi se otapaju u super jakoj koncentraciji alkohola. Tek nakon 3 mjeseca lezanja na suncu dodaje se crveno vino u citavu smjesu i na taj nacin razblazuje na jacinu likera. Tad se dodaju i kore od narandze, spinovan secer, stapic vanilije, par listova zalfije i klincici i to opet tako stoji do bozica. Tek tad se cijedi i pretace u flase za odlezavanje i uptrebu. Jacina je oko 22-25% i jedna casica 0,05 prije rucka je cak i za vozace dozvoljena. Posto kod nas postoje i savjesni ljudi, jako je nekulturno tjerati nekog da pije, pa makar to bio i orahovac. Zbog tog je i ova koncentracija stvarno podnosljiva i ko zna da racuna nece sigurno odbiti, a necemo nikog ni u opasnost dovesti.
↑  ↓

#3 11.12.2011-16:38
roza Offline
Super Moderator
Registrovan/a od: 06.01.2009-10:03
Komentari: 645


Subject: Re: Rakija
Seven izvini ali ovo moram da dodam.

U Vojvodini napravljena je rakija od prezrelih banana. Nazvali su je majmunovaca. Jos se ne prodaje. Napravljeno je svega 300 l. Moze je probati ko zeli. Standardno napravljena ne moze se piti, ali je zato dobra prepecenica.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj
↑  ↓

#4 11.12.2011-23:27
arax Offline
Administrator
Registrovan/a od: 04.02.2009-10:24
Komentari: 969


Subject: Re: Rakija
Naravno poslije toga obavezno na autoput Bratstva i Jedinstva i pun gas.
Nikako mi nije jasno kako kamionđije se naliju rakije da ne mogu da stoje na nogama, sjednu u kamion i voze školski korektno. Kad dođu kući obično ih ukučani iznose iz kabina. Da se lično par puta nisam u ovo uvjerio ne bi vjerovao.
Čutanje je zlato. Kad bi svi čutali svijet bi ostao bez napredka.
↑  ↓

#5 12.12.2011-10:54
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,450


Subject: Re: Rakija
Cinjenica da alkohol usporava reflekse, medjutim u voznji nije samo to presudno.
Ako vozite sporije pod dejstvom alkohola i sa vise koncentracije to se moze amortizovati.
Po meni ako je covjek svejstan ovoga gore navedenog moze bezbijedno prevesti auto od tacke a do tacke b.
U bivsoj drzavi vise od 90% prof. sofera su bili i prof. ispicuture ali su itekako dobro vozili.
Danas sto se desavaju udesi pod dejstvom alkohola ja bih vise nazvao obijest, neodgovornost, arogantnost koja se pojacava pod dejstvom alkohola.
Nazalost danas mi trazimo samo krivca za nesrece u alkoholu sto po meni ni blizu nije pravi uzrok.
Posljedice se vide na svakom koraku.
Pozdrav
↑  ↓

#6 12.12.2011-11:27
seven Offline
Clan
Registrovan/a od: 16.10.2010-14:37
Komentari: 21


Subject: Re: Rakija
majmunovaca, nema sta dobro ime. Probao sam jednom u zivotu bananu, nesto sitno, crno i uzasno skupo i to je stvarno bilo ukusno. Ove danasnje jeftine banane ne znas jel voce il je povrce pa ih i ne jedem. Posto i banane i njihova jeftinoca sluze za podizanje tog prividnog standarda prosjecnog evropljanina, one se beru zelene i onda sazrijevaju po prekomorskim kontejnerima. Kad su u prodaji one su lijepe zute i takve se i kupuju za upotrebu. Posto to ne jedem i ne koristim svi me gledaju kao avet koja ce se srusiti zbog nedostatka kalijuma, jer eto novine pisu da nije banana zivot bi bio mnogo tezi jer taj kalijum je mnogo mnogo bitan i bez njega se nemoze. Sad mi tek zao pradjeda i prababa sto su jako stari pomrli a da nisu pojma imali da im treba banana i kalijum.
Da bi se te "frizirane" banane pokvarile treba bas vremena ali nesto ne vjerujem da imaju dosta secera da bi se alkoholizirale. Kad se doda secer onda se moze i od tikve praviti rakija.


nije problem u vozacima, vec u njihovoj bolesti. Tipicna slika poodmakle faze alkoholizma. Funkcionira samo pijan. Imao sam nesrecu da radim sa takvim ljudima. Pocinje se tresti, nedostatak koncentracije, totalna otupljenost a kad cugne njegovu dozu radi ko sat. Posto je tesko odrediti dozu i koncentraciju, onda je nakon dva sata vec polumrtav i spava. Sljedeci dan sve ispocetka. Znaju to vlasti, znaju to i sluzbe i svi se uzdaju u onu nece se valjda dogoditi nesto, i umjesto da covjeka posalju na lijecenje, par mjeseci, to se ne radi i obicno takav zavrsi ili u grobu dozivotno ili u zatvoru godinama, a cuje se poslije ona cuvena "hebiga"
Ovisnost je jako gadan psihicki poremecaj. Danas je jako malo ljudi koji nisu ovisni. Direktna posljedica ovisnosti je gubitak slobode kao najviseg ushicenja u zivotu covjeka. Naravno gore od tog je samo gubitak zivota, ali i zivot u neslobodi nije bas nesto sjajno. Ovisnost bi trebala biti posebna tema pa da ne kvarimo ukus rakije sa problemima kao ovisnost. kao sto kod narkomana ima izraz zlatni ubod kad odapnu nafiksani, tako bi trebalo uvesti i zlatni gutljaj kod ovisnika od alkohola da odapnu sretni i pijani. Zloupotreba alkohola povlaci sobom teske bolesti jetre, grla, crijeva i slicno. Isto tako je zloupotreba i prilikom pravljenja (da bi bila sto jeftinija i da je ima vise) i stavljanja u promet kojekakvih losih rakija koje su u biti otrovi. Tek kad se drzava pocne trzisno orjentisat i shvati da su zatvori idealna privredna mjesta sa obiljem besplatne radne snage, i kad bude slala zatvorenike na prinudni rad a ne na lezanje u zatvoru, onda ce i odgovornost u drustvu malo biti zamjetnija.
↑  ↓

Stranice (1): 1

All times are GMT +01:00. Current time: 21.10.2017-15:14.