Bosna i Hercegovina



#1 05.10.2010-22:06
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Ugrozene vrste
AFRICKI SLON
Ova ogromna životinja tamnosive je boje, s dugačkom surlom, velikim ušima i kljovama. Od azijskog slona razlikuje se po svojoj veličini, većim ušima i kljovama i tzv. dva prsta na usniku surle. Visina do koje narastu je 3 do 4 m u leđima, a dužina 6 do 7.25 m. Težina se kreće od 3200 do 6400 kg, a ženke su obično manje. Životni vijek je 70 godina. Ženske spolno sazrijevaju s 10-11 godina, a mužjaci s 10-20 godina. Afrički slonovi glasaju se na više načina poput recimo fijukanja, zviždanja, piskutanja, trubljenja, a imaju i sposobnost proizvodnje niskofrekventnih zvukova koje ljudsko uho ne može čuti, a omogućava im komunikaciju s ostalim hordama koje mogu biti miljama udaljeni.


Budući da je vegetarijanac, afrički slon zahtijeva mnogo hrane, tako da ponekad dnevno konzumira oko 225 kg biljnih sadržaja. Najprepoznatljivija je slonova surla, a to je ustvari produženi nos i gornja usna. Ona je zadužena za disanje, skidanje grančica sa drveća, čupanje trave, trganja voća i unosa hrane u svoja usta. Surla se također koristi za miris, dodir, piće, pozdravljanje, bacanje prašine ili kupanje. Slonovi sa svojom surlom mogu usisati do 11,5 litara vode i špricati si u svoja usta za piće ili se tuširati po leđima. U oba spola slona, na gornjoj čeljusti rastu dva sjekutića koji tvore kljove.
Zanimljivo je da slonovi žive u vrlo organiziranoj strukturi. Naime radi se s skupini od 10 slonica sa svojim mladima, a glavu te skupine čini najstarija i najveća ženka po principu matrijarhata. Mužjaci se pridružuju skupini samo za vrijeme parenja. Ženke slonova, jedne su od rijetkih sisavaca, pored ljudi, koji žive nakon svojih plodnih godina. Reproduktivni period slonice završava između 45. i 50. godine starosti. Nakon toga perioda ona pomaže ostalima u brizi oko malenih. Zbog slonovače (kljove), koja se koristila u tvornici za izradu piano tipki, loptica za billiar i drugih dragocjenih stvari, lovci su ubijali na tisuće ovih veličanstvenih životinja, stoga se afrički slonovi danas nalaze na listi ugroženih i zaštićenih životinja.
Pozdrav
Ovaj komentar je mijenjan 1 puta. zadnja izmjena 05.10.2010-22:06 od strane zxz. ↑  ↓

#2 06.10.2010-23:08
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Re: Ugrozene vrste
VELIKI PANDA

Na prvi pogled panda je sličan medvjedima, ali zapravo je srodnik s manjim rakunima. Iako su njegovi preci mesojedi, veliki panda, povučen i miroljubiv je isključivo vegeterijanac, i hrani se gotovo samo bambusom.
Pande su samotnjaci. Dvije trećine dana provode hraneći se, a ostalo vrijeme se odmaraju.Izuzetno su spretni penjači, svoju sposobnost penjanja na drveće koriste samo kada im prijeti opasnost od grabežljivaca kao što je smeđi medvijed, leopard, itd. Bambusove šume su gotovo neprohodne, ali pande rade tunele u gustom, niskom raslinju, kroz koje se kreću. Kroz te tunele se kreću brzo i vrlo tiho. Žive u predjelima hladne i vlažne klime, međutim, vodopropusno krzno pruža mu dovoljnu zaštitu.



Iako se pande ubrajaju u grabežljivce, njihova prehrana se sastoji isključivo od biljaka, lišća i svježih mladica različitih vrsta bambusa. Bambus ima malu hranjivu vrijednost, pa panda mora pojesti u prosjeku deset do dvadeset kilograma biljne hrane dnevno... U proljeće se hrani mladicama, ljeti lišćem, a zimi stabljikama. Ovisno o godišnjem dobu, hranu nadopunjuje drugim biljem i ptičjim jajima. Budući da panda u potrazi za hranom ne koristi oči, vid mu je slabo razvijen.
Samotnjački raspoloženi, veliki pande žive zajedno samo u sezoni parenja, pa i onda samo na kratko vrijeme... Pet mjeseci nakon parenja u gnijezdu od bambusa na svijet dolazi samo jedan mladunac, a vrlo rijetko se može dogoditi da na svijet dođu 2 mladunca. Najčešće jedan od ta dva mladunca ugine. Jednim djelom zbog malog broja mladunaca velike pande su postale ugrožena vrsta. Kao i kod medvjeda mladunac je u trenutku dolaska na svijet vrlo malen i njegova prosječna dužina je samo nekih petnajstak centimetara, a težina tek 100-tinjak grama. Tijelo mu nije prekriveno krznom, slijep je i potpuno bespomoćan. Uz majku ostaje otprilike nekuh 18 mjeseci.
Veliki panda dosegne veličinu od 120 do 150 cm, a rep mu je, kao i kod drugih medvjeda malen, dug samo oko 12 cm. Težina odrasle životinje kreće se od 75 do 160 kg. Građa tijela mu je kao kod drugih medvjeda, no potpuno odudara izraženo kontrastno crno-bijelo obojenim krznom.
Pozdrav
Ovaj komentar je mijenjan 1 puta. zadnja izmjena 06.10.2010-23:08 od strane zxz. ↑  ↓

#3 12.10.2010-09:03
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: -Bizon-
Bizon (lat. Bison)
Bizon (lat. Bison) je rod goveda (Bovinae) iz porodice šupljorožaca (Bovidae) kratkih nogu, široka čela sa snažnim i prema gore savinutim rogovima, te vrlo razvijena prednjeg dijela tijela obrasla dugom, jednoliko tamnosmeđom dlakom. Živi u krdima, mužjaci narastu do 3.5 m dužine i 2 m u visini ramena, a teži od 800 do 1000 kg.


Pozdrav
Ovaj komentar je mijenjan 1 puta. zadnja izmjena 12.10.2010-18:08 od strane zxz. ↑  ↓

#4 12.10.2010-18:07
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Polarni medvjed
Polarni medvjed (Ursus maritimus)
Polarni medvjed (Ursus maritimus), također poznat kao bijeli medvjed, sjeverni medvjed je veliki medvjed naseljen na Arktiku. To je najveća kopnena zvijer. On je dobro prilagođen za svoje stanište: njegovo debelo krzno ga izolira od hladnoće, a bijela boja je kamuflaza za plijen.Lvo i na kopnu i u vodi.


Njihov naseljenost je ograničena ledom koji oni koriste kao platformu i glavno uporište njihove prehrane. Uništavanje njihova staništa (arktičkog leda), koji je uzrokovan globalnim zatopljenjem, prijeti opstanku vrste.
Većina odraslih mužjaka teže 400 do 600 kg a iznimno i do 800 kg. Najveći polarni medvjed je snimljen na Kotzebue Sound.
Ženke su oko polovice veličine mužjaka i teže 200 do 300 kg . Odrasli mužjaci mogu biti 2,4 - 2,6 m a ženke, 1,9 - 2,1 m duzine. Pri rođenju, mladunčad teže 600 do 700 g.
Pozdrav
Ovaj komentar je mijenjan 1 puta. zadnja izmjena 12.10.2010-18:08 od strane zxz. ↑  ↓

#5 13.10.2010-20:18
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Divovska vidra
Divovska vidra
Divovska vidra (Pteronura brasiliensis) vodeni je sisavac, zvijer prirođena u području Južne Amerike. Duljine odraslog čovjeka, najdulji je pripadnik porodice kuna (Mustelidae), uspješne skupine grabežljivaca diljem svijeta. Divovska vidra obitava duž sjevernog i središnjeg dijela Južne Amerike, iako je njezin broj značajno smanjen i sada je diskontinuiran. Vrsta se smatra ugroženom od 1999. godine i populacija u divljini procjenjuje se na ispod 5,000 jedinki.


Divovska vidra je vrlo prilagođena za život u vodi; ima veoma gusto krzno, rep nalik krilu kao i plivaće kožice. Daju prednost slatkovodnim rijekama i potocima, koji su po pravilu sezonski potopljeni, te ponekad obitava u slatkovodnim jezerima i izvorima. Izgrađuje obimne „kampove“ duž obale, u blizini mjesta hranjenja, čisteći pri tom velike količine vegetacije. Divovska vidra se ponajviše hrani ribom, posebno haracinima i somovima, ali jede i rakove. Nema ozbiljnije prirodne neprijatelje, ali im konkurenciju u ishrani predstavljaju neotropske vidre i neke vrste kajmana.
Pozdrav
↑  ↓

#6 15.10.2010-00:35
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Bonobo
Bonobo
Bonobo (Pan paniscus), do nedavno najčešće nazivana patuljastom čimpanzom, a katkad i samo patuljkom ili gracilnom čimpanzom, jedna je od dvije vrste koje su obuhvaćene rodom čimpanza, Pan. I jedna i druga su čimpanze, iako se sada taj izraz najčešće koristi za veću vrstu, Pan troglodites. Da bi se izbjegla zabuna, ovaj članak slijedi sve jači trend korištenja izraza "čimpanza" za oba člana toga roda.
Bonobe je 1928. godine otkrio američki anatom Harold Coolidge, pronašavši lubanju u muzeju Tervuren u Belgiji za koju se mislilo da pripada mladoj čimpanzi, iako su zasluge za otkriće pripale Nijemcu Ernstu Schwarzu, koji je 1929. godine otkriće objavio. Vrsta se odlikuje uspravnim hodom, matrijarhalnom i egalitarnom kulturom, te istaknutom ulogom koju u njihovu društvu imaju spolne aktivnosti.



Bonobo, sa svojim dugim nogama i malom glavom na vrhu te uskim ramenima, gracioznije izgleda nego čimpanza.Ima usne crvenkaste i crno lice, uši male, a nosnice gotovo isto široke kao kod gorila.
Ženka radjaza prvi put sa 13 ili 14 godina. Može živjeti do 40 u divljini i blizu 60 godina u zatočeništvu.

Oko 10.000 bonoba nalazi se jedino u vlažnim šumama južno od rijeke Kongo, u Demokratskoj Republici Kongo u središnjoj Africi. Oni su ugrožena vrsta, kako zbog nestajanja njihova staništa tako i zbog lova na njihovo meso ("bushmeat"), aktivnosti koja je naglo ojačala tijekom sadašnjega građanskog rata zbog prisutnosti teško naoružanih milicija čak i u zabačenim "zaštićenim" područjima kao što je Nacionalni park Salonga. Do danas je na životu ostalo ne više od nekoliko tisuća bonoba.
Pozdrav
↑  ↓

#7 04.11.2010-18:00
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Sibirski tigar
Sibirski tigar (Panthera tigris altaica) ili mandžurski tigar stanovnik je Azije. To je divna, prekrasno ukrašena i obojena mačka. Vitka je, viša i lakše građena mačka od lava. Sibirski tigar može biti dug od vrha njuške do kraja repa čak do 4 metra. Visina do ramena može biti do 1,10 metara, što ga čini najvećim i nasnažnijim među tigrovima. Težina koju može doseći prelazi nevjerojatnih 300 kilograma. Crne pruge na tigrovu hrđavo-žutom krznu prekrasno su raspoređene po cijelom tijelu; ne postoje dvije identične životinje, a pruge se mogu usporediti sa otiskom prstiju kod čovjeka. Osnovna boja na leđima je tamnija, sa strane malo svjetlija. Sa donje strane tijela i unutrašnjost nogu krzno je bijele boje. Dlaka sibirskog tigra je dulja i gušca od dlake ostalih tigrova, a što je posljedica okoline u kojoj on obitava (Sibir). Glava mu je okrugla, urešena manjim ušima, na kojima sa stražnje strane dolazi po jedna veća bijela mrlja. Oči su mu žutosmeđe, a njuška nešto kraća od njuške lava. Brkovi dužine i do 20 cm ukras su glave, dok s bočnih strana obraza ima dulju dlaku koja strši i nalikuje bradi. Jezik mu je dug i hrapav, a u čeljustima ima snažne očnjake s vrlo oštrim rubom s unutarnje strane, poput noža, a njihova dužina seže i do 6 cm. Na dugim i snažnim nogama ima ogromne šape s pet prstiju s oštrim i dugim kandžama, koje prema potrebi uvlači ili izvlači. Rep sibirskog tigra je dugačak cca 100 cm, svjetliji i ukrašen tamnim kolutovima.


Njegova osobina samačkog života prekida se jedino u doba parenja kada se druže dvije životinje suprotnih spolova. Svoj teritorij, koji ljubomorno čuva, obilježava ogrebotinama po stablu i uriniranjem. Tigar nije isključivo noćna životinja, sreće ga se u bilo koje doba dana, gdje vreba plijen na rubovima šuma, u gustoj travi ili pored staze kojom prolaze životinje. Omiljena su mu mjesta uz rijeke i pojilišta. Najčešce kreće u lov početkom sumraka ili u rano jutro prije izlaska sunca. Vrlo je brz i nečujno se kreće, može odskočit vrlo daleko, kao i vrlo visoko. Loš je penjač. Voli vodu, dobar je plivac, a za vrućih dana rashladuje se kupanjem. Te njegove osobine stavljaju u opasnost ostale životinje za koje nisu siguran zaklon ni potok ni rijeka, koje u lovu bez poteškoća prepliva. U prirodi lovi i male i velike životinje, a poslastica su mu divlje svinje. Za velikih zima i u nedostatku hrane lovit će i miševe. Kada lovi, tigar vreba, iznenada se munjevito baca žrtvi na leda, te zabada kandže duboko u leda žrtvi. Ubijenu životinju odvlači duboko u gustiš, gdje jede do sitosti. Zna se i prežderavati, može pojesti i preko 20 kg mesa, nakon čega cijeli dan spava, prekidajući san jedino odlaskom na pojilo. On nije izbirljiva životinja, jede sve, od kože sa krznom pa sve do kostiju. Tigrovi su plašljive životinje, kada prvi put sretne čovjeka najvjerojatnije će se uplašiti i pobjeći, ali tigrovi koji često u prirodi dolaze u kontakt sa čovjekom uvide da je čovjek lagan plijen.

Ženka sibirskog tigra manja je od mužjaka, ali ima sva obilježja kao i mužjak. Sibirska tigrica postaje spolno zrela sa 3 - 4 godine, kao i mužjak. Pari se desetak dana, a nekad i dulje. Nakon parenja ženka je gravidna od 105 do 108 dana. Nekoliko dana prije okota priprema gnijezdo. Tri dana prije okota sise se napune mlijekom i vidno objese. Vrijeme okota traje i do 9 sati ovisno o broju mladunčadi. Tigrica u leglu ima 3 - 4 mladunca, koji se legu u razmacima od 1 do 2 sata. Kako se mladunci kote, majka ih brižno suši lizanjem i odgriza pupčanu vrpcu, i za kratko vrijeme mali tigrić nalazi sisu i počinje povlačiti prvo mlijeko. Mladunci vec sa 2 - 3 tjedna otvore oči, ali još ne vide, tek sa 4 tjedna potpuno progledaju. Sa 2 mjeseca starosti počinju jesti meso, a mlijeko sišu sve do 7 mjeseci starosti, nekad i dulje. Mladunčad je veoma zaigrana, u toj svojoj igri uče vještini, koja će im trebati kad odrastu. Uz majku mladunci ostaju oko 2 godine. Nakon tog vremena odvajaju se od majke i počinju samostalan život.
Pozdrav
↑  ↓

#8 02.12.2010-04:53
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Re: Ugrozene vrste
Trenutno u divljini živi 3200 tigrova, a prije samo stotinu godina bilo ih je više od 100.000! Strahovita brzina nestajanja te najveće divlje mačke na svijetu, uprkos sve žešćim akcijama protiv njenog istrebljenja, zaprepastila je i same stručnjake. Najoptimističniji izračun glasi: ako se ubijanje tigrova ili uništavanje njihovih staništa i prirodnog plijena nastavi današnjim tempom, posljednji će tigar svijetom hodati 2022. godine, piše Jutarnji list.

Nakon toga, moći će se vidjeti samo u ZOO vrtovima, gdje se uspješno razmnožavaju i zato ih je više u zarobljeništvu, nego u divljini. Ima ih 4000. Ali, problem je što je gotovo nemoguće tigra odgojenog u zarobljeništvu, među ljudima, naučiti da samostalno preživljava u sibirskim tajgama ili prašumama jugoistočne Azije.

U Mianmaru, Tajlandu i Kini nalazi se najviše ilegalnih tržnica koje nude dijelove tijela tigrova, upozorava WWF. Crno tržište tigrovih organa snažno je i u Indiji te Indoneziji. Dijelovi tijela, pogotovo šape, kosti, zubi, krzno, ali i gotovo svi unutrašnji organi, nesmetano prolaze preko granica tih zemalja. Predstavnici vlasti 13 zemalja i stručnjaci za zaštitu divljih životinja otvorili su jučer Summit o tigrovima, na kome bi se trebao prihvatiti Globalni program za oporavak tigrova.

Poznato je devet podvrsta tigrova, od kojih su tri u zadnjih 50-ak godina istrijebljene - balijski, javanski i kaspijski. Tigar živi od Indije do Kine i jugoistočne Azije, a prema sjeveru do Amura i dalje do istočnog Sibira. Od otoka u jugoistočnoj Aziji, danas živi još samo na Sumatri, na drugim je velikim indonezijskim otocima istrijebljen. Ne-kada je živio i zapadno od Indije, sve do Turske.
Pozdrav
↑  ↓

#9 05.12.2010-01:32
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: -Puma-
Puma je nekada živela u većem delu Severne, Centralne i Južne Amerike. Ona je jedan od najrasprostranjenijih sisara Amerike ali je nestala sa većine svojih nekadašnjih staništa u poslednih 500 godina. Poznata je i kao kuguar, planinski lav, panter Floride i crveni tigar.
Odrasle pume su jednobojne žutosmeđe boje sa svetlijom dlakom na grudima, stomaku i unutrašnoj strani nogu. Ova jednobojnost omogućava kamufliranje i i često odgovara boji jelena koje lovi. Mačići pume su tufnasti što pomaže u njihovom skrivanju u senci jazbina.
Najveća opasnost koja pumama preti je nestanak, rasparčavanje i uništavanje životnih staništa. Druge opasnosti uključuju parenje u srodstvu, nedovoljan broj velike lovine, bolesti i zagađenost okoline. Institucionalna ograničenja i loš imidž u javnosti takođe prete opstanku kuguara.
Panter sa Floride, jedna od preko 20 podvrsta pume je kritično ugrožen a ista je situacija i sa podvrstom u Severnoj Americi.
Panter sa Floride se nekada mogao videti širom jugoistočnih Sjedinjenih Država ali je nestao sa većine svojih staništa do kraja dvadesetih godina prošlog veka. Florida je bila jedna od prvih država koja je ponudila zakonsku zaštitu pantera i danas je dom jedinoj poznatoj preostaloj populaciji u istočnom delu Severne Amerike koja broji samo 30-50 jedinki ograničenih u iseckanim delovima staništa.
Zdravstveni problemi koji pogađaju tako male populacije obuhvataju nedostatak neophodnog raznovrsnog genetskog materijala, izloženost bolestima kućnih ljubimaca, kao što je mačji HIV, i probleme koje izaziva loša ishrana kao što su anemija i razvoj parazita.
Između 1979. i 1991. godine, pogibije na putevima zauzimaju 50% smrti pantera dok je kod dva mrtva pantera kod jezera Everglejds [Everglades] pronađena izuzetno velika količina žive, moguće unesene preko rakuna koji su jeli zagađenu ribu.
Preostalo stanište pantera na Floridi je isprekidano poljoprivredom, naseobinama i putevima. Neke od šuma najvažnijih za njihov opstanak su u vlasništvu ljudi neprijateljski raspoloženih prema očuvanju ove vrste.
Od oko 12.5 hiljada kvadratnih kilometara koje naseljavaju panteri na Floridi, samo 47% je u vlasništvu države a taj zemlja je uglavnom manje kvalitetna i neproduktivna. Panteri koji žive na privatnoj zemlji su često u boljem zdravstvenom stanju i imaju veći procenat uspešnog reprodukovanja od onih sa državne zemlje, možda zbog većeg broja potencijalnog plena i manjeg uznemiravanja od strane lovaca.


Državna inicijativa obuhvata korišćenje ograda i prolaza ispod puteva koji bi panterima omogućili sigurno prelaženje puteva, regulaciju populacije jelena i divljih svinja na federalnom zemljištu, programi vakcinacije i program razmnožavanja u zarobljeništvu.
Vraćanje na slobodu je izabrano kao rešenje koje su ponudile vlasti međutim ovi napori su osujećeni pošto se stanovništvo žalilo pa su životinje uzete natrag.
Pozdrav
↑  ↓

#10 31.12.2010-15:32
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Saharski gepard
Saharski gepard
Životinja je toliko rijetka da naučnici nisu sigurno koliko jedinki živi na tom području. Oni procjenjuju da manje od 10 geparda živi u Nigeru, a manje od 200 geparda u čitavoj
Živi na mjestima gdje temperature dosežu više od 45 stupnjeva Celzijevih i gdje nema vode. Na crvenoj su listi ugroženih životinja.


Saharski gepardi love životinje nomadskim plemenima, zbog čega ih oni ubijaju pa je njihov opstanak sada ugrožen. Protekle je godine saharski gepard dospio na crvenu listu ugroženih životinja, piše žurnal "Live Science".
Pozdrav
↑  ↓

#11 09.01.2011-00:24
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Azijski lav
Azijski lav
Azijski lavovi su nekad bili rasprostranjeni od Mediterana do sjevero-istočnih dijelova Indijskog potkontinenta, ali je intenzivno izlovljavanje, zagađenje vode i smanjenje njihovog prirodnog plijena drastično smanjilo njihov broj. Početkom 20. stoljeća po nekim izvještajima preostalo je još svega 13 Azijskih lavova, a onda su stavljeni pod zaštitu indijske vlade, pa im se broj u zadnjih 100 godina lagano povećavao.
Azijski su lavovi nešto manji i lakši od njihovih afričkih rođaka, ali su jednako agresivni. Boja krzna varira im varira od crvenkasto-smeđe, preko šareno- crne do pješčano-sive boje. Najveći primjerci su dugački oko 3 metra i visoki do 107 centimetara. Azijski lavovi su visoko društvene životinje i žive u zajednicama, koje su doduše manje nego kod afričkih lavova, i ove zajednice obično sačinjavaju dvije ženke.


Mužjaci su manje društveni i udružuju se sa čoporom samo za vrijeme parenja i za vrijeme lova na veći plijen. Azijski lavovi obično love jelene, antilope, gazele, divlje svinje, vodene bivole i stoku.
Pozdrav
Ovaj komentar je mijenjan 1 puta. zadnja izmjena 09.01.2011-00:26 od strane zxz. ↑  ↓

#12 22.01.2011-23:28
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Orangutan
Orangutan (Pongo pygmaeus) je vrsta primata iz porodice čovjekolikih majmuna. Njegovo ime na malajskom znači “šumski čovjek”. U prirodi živi još oko 20.000 do 30.000 jedinki. Prema novijim procjenama, broj jedinki je manji od 20.000, od toga 15.000 na Borneu.



Broj jedinki koje žive na Sumatri (procjena iz 1997.) je oko 1.500, dok optimisti misle da ih ima par hiljada. Cijena bebe orangutana na crnom tržištu se kreće oko 30.000 Eura. Pri tome, do bebe je praktično nemoguće doći bez da se ubije majku. Uz to, ulovljene životinje često ugibaju od stresa ili tijekom transporta.
Pozdrav
↑  ↓

#13 12.02.2011-02:44
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Plavi kit
Plavi kit spada u porodicu brazdastih kitova. On je sisavac potpuno prilagođen stalnom životu u vodi i najveća danas živuća životinja na Zemlji.
Plavi kitovi su prosječno dugački oko 26 m, a populacija koja živi na južnoj polutki je u pravilu krupnija od one koja živi na sjevernoj polutki. Pojedine životinje su često dugačke oko 30 m, a najveći znanstvenom metodom izmjereni plavi kit bio je dugačak 33,58 m. Plavi kitovi mogu težiti do 200 tona. Oni su najveći ikad živući organizmi na kugli zemaljskoj prema sadašnjim saznanjima.


Plavi kit je hidrodinamične, vitke građe i plavo-sive je boje. Leđna peraja mu je u odnosu na tijelo sićušna i dosiže visinu od jedva 30-tak centimetara. U ustima ima sa svake strane 300-400 usi (izrasline građene od keratina, tvari od kojih su građeni nokti i kosa). Usi su mu crne boje i dugačke između 50 i 100 cm, a služe filtriranju planktona iz ogromnih količina morske vode koju uzima u usta i odmah, filtriranu, jezikom istiskuje iz usta. Srce u odrasle jedinke je teško oko jedne tone, a njegova aorta je tako velika da bi kroz njih čovjek mogao plivati.
1966. godine je opisan patuljasti plavi kit kao njegova podvrsta. Smatra se da doseže najviše 24 m, jer mu je dio tijela iza leđne peraje nešto kraći. Međutim, neki zoolozi sumnjaju u stvarno postojanje te podvrste i konkretni primjerak smatraju samo relativno mladom životinjom.

Plavi kit se pojavljuje u svim svjetskim morima, krećući se od visokih do niskih zemljopisnih širina i natrag. Zimu provode u umjerenim i suptropskim morima, a ljeto u polarnim. Nekada je oko 90% svih plavih kitova živjelo na južnoj polutki. Smatra se dokazanim da plavi kitovi nikada ne prelaze ekvator i da oni sa sjeverne polutke ostaju uvijek na sjevernoj, i obratno, jednako tako, populacija s južne ne dolazi na sjevernu polutku.
Kao svi kitovi usani i plavi se kit hrani planktonom koji filtrira iz morske vode. Pri tome prednost daje sićušnim račićima. Lovi pretežno na dubini od stotinjak metara. Procjenjuje se da tijekom ljetnih mjeseci, kada se jedino hrani, jedan plavi kit dnevno pojede oko 40 milijuna račića u ukupnoj težini od oko tri i pol tone. Tijekom zimskih mjeseci uopće ne jede i živi od svojih masnih rezervi. Plivanjem postiže brzinu do 30 km/sat.
Ženka plavog kita skotna je 11 mjeseci, a mladunče se rađa dugačko oko 7 m i bude teško oko 2,5 tone. Radi poroda ženka odlazi u područja umjerene ili suptropske klime. Ovo zato jer tek rođeni mladunac još nema naslagu masnoće neophodne za zaštitu od hladnoće polarnih mora. Dojenje mladunca traje 6-7 mjeseci, i za to vrijeme naraste do oko 13 m i dobije odgovarajući sloj masnog tkiva, pa može slijediti majku u sjevernija, hranidbena područja. Nevjerojatno je da majka svo to vrijeme ne jede, a doji dnevno i do 100 litara (neki stručnjaci vjeruju da količina mlijeka koje mladunče siše iznosi do 150 litara) vrlo masnog mlijeka, koristeći pri tome isključivo vlastite zalihe masnog tkiva.

Očekivani životni vijek plavih kitova je oko 80 godina.
Dok se u ranijim stoljećima plave kitove nije lovilo zbog njihove brzine i težine, od sredine 19. stoljeća ih se počelo redovno loviti. Tijekom 20. stoljeća izlovljeno je oko 350.000 plavih kitova. Na južnoj polutki nastala su prava naselja za lovce i prerađivače kitova. Izvan sezone, naselja bi opustjela. Posljedica takvog intenzivnog izlova bio je veliki pad ulova nakon 1930. godine, jer plavih kitova gotovo da više nije ni bilo. Pa ipak, tek 1966. g. su stupile na snagu međunarodne odredbe o zaštiti.
Prije razdoblja velikog lova na kitove, svjetskim morima plivalo je oko 200.000 jedinki plavog kita, od čega gotovo 90% u južnim morima. Danas, usprkos zaštiti koja sad traje već gotovo 40 godina, ukupna populacija te vrste broji samo nekoliko tisuća jedinki. Točan obuhvat populacije je vrlo teško utvrditi. Kako do sada nije primijećen oporavak brojnog stanja tih kitova, neki stručnjaci smatraju da je ukupna populacija premala da bi mogla ponovo narasti.
A. Živanović
Pozdrav
↑  ↓

#14 17.12.2014-23:52
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Ocjena: Ocjena:100 Subject: Bijeli nosorog
Bijeli nosorog, jedna od pet preostalih vrsta nosoroga. Poslije afričkog slona, to je najveća kopnena životinja na svijetu. Poznat je po svojim širokim usnama prilagođenim za jedenje trave i po tome da je ova vrsta nosoroga najdruštvenija.


Svi preostali sjeverni bijeli nosorozi žive u zarobljeništvu: jedna stara ženka u pomenutom zoo vrtu, tri u Africi i jedan u Češkoj Republici.

Čuvari parka u San Diegu su bezuspješno pokušavali da spare svoja dva nosoroga, prenose agencije.

Drugi mužjak sposoban za reprodukciju, pod imenom Suni, uginuo je prošlog oktobra u kenijskom rezervatu Ol Pedžeta.

Porijeklom iz centralne i istočne Afrike, ovi impozantni biljojedi su na pragu potpunog istrebljenja kao posljedica ilegalnog lova i afričkih oružanih sukoba.
Pozdrav
↑  ↓

#15 17.12.2014-23:58
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,837


Subject: Feniksova burnica
Feniksova burnica je tropska ptica srednje veličine. Nalazi se u rodu Pterodroma u porodici zovoja. Duga je 35 cm, s rasponom krila od 83 cm. Gornji dio tijela je tamnosmeđe boje. Grlo je bijelkasto. Spolovi su slični.


Pozdrav
↑  ↓

Stranice (2): 1, 2


All times are GMT +01:00. Current time: 16.12.2018-23:34.