Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Re: BEKSTVA (1968)

---

Film je snimljen po istinitom događaju koji se dogodio 22. kolovoza 1941. godine kada je grupa od 32 robijaša-komunista pobjegla iz zatvora u Sremskoj Mitrovici.
Grupa komunista zatočena u tamnici predratne Jugoslavije, sa izbijanjem rata i pred opasnošću od mogućeg streljanja, odlučuje se na bijeg. Počinje kopanje tunela, ali voda ugrožava ovaj put. Ostaje samo jurišanje na stražu. U toj grozničavoj atmosferi, stare dileme izbijaju na površinu. Jedan od zatvorenika, mučen kompleksom izdaje, ne želi izaći na slobodu, smatrajući da više ne zaslužuje biti revolucionar. I dok se ostali spremaju da učine očajnički pokušaj, on, tražeći smrt, otkriva da se voda iz tunela povukla. Put u slobodu je sada otvoren.

REŽIJA:Radoš Novaković
SCENARIJ:Muharem Pervić,Radoš Novaković
ULOGE:Dušan Đurić,Ljuba Tadić,Rade Marković,Ratislav Jović,Slavko Simić,Slobodan Aligrudić,Velimir (Bata) Živojinović, Zlatko Madunić

LINK1
LINK2

---

Predmet:Re: TIGAR (1978)

---

Bivši umirovljeni boksač Šorga (Ljubiša Samardžić) kojeg je žena ostavila radi bogataša susreće mladog džeparoša kojemu pokušava promijeniti život.
Mladić zvani “Tigar” je amaterski zaljubljen u boks, zbog čega je zapustio školovanje, stjcanje kvalifikacija, pa i osobni život, ne misleći mnogo šta će raditi kada se prestane baviti boksom. Ipak, on ima svoje nazore o poštenju i, kada do toga dođe, on želi svojim radom zarađivati za kruh. Prvo radi kao noćni čuvar, a zatim kao vozač hladnjače. Na putu sretne mladog džeparoša i između njih se rađa neobično prijateljstvo.

REŽIJA:Milan Jelić
SCENARIJ:Gordan Mihić
ULOGE:Ljubiša Samardžić,Milivoje (Mica) Tomić,Pavle Vuisić,Radmila Savičević,Rahela Ferari,Slavko Štimac,Snežana Nikšić,Velimir (Bata) Živojinović

LINK1
LINK2

---

Predmet:Re: SJEĆAŠ LI SE, DOLLY BELL (1981)

---

Prvi film Emira Kusturice na opće je iznenađenje osvojio Zlatnog lava u Veneciji (najveći uspjeh YU filma u posljednjih 20-ak godina) i katapultirao karijeru Kusturice. No čak i oni koji ne vole Kusturicu vole ovaj kultni film, urnebesno zabavnu, toplu priču o odrastanju u Sarajevu šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada se Jugoslavija polako počela otvarati prema Zapadu. Iz ovog je filma mnoštvo scena ušlo ravno u kolektivnu svijest (“Svakoga dana u svakom pogledu sve više napredujem”). Sjećaš li se Dolly Bell označio je početak nove bosanske škole filma, a za scenarij je zaslužan akademik Abdulah Sidran.

kratki sadržaj:
Radnja filma odvija se tijkom jednog ljeta šezdesetih godina dvadesetog stoljeća u Sarajevu. Glavni lik je dječak Dino koji “svakog dana u svakom pogledu sve više napreduje” i koji spoznaje svijet gledajući filmove u lokalnom kinu i slušajući muziku u omladinskom centru.
On doživljava svoju prvu ljubav zaljubljujući se u prostitutku Dolly Bell koju, po zahtjevu njenog makroa, treba sakriti.
Ljubav nadilazi sve granice.

REŽIJA:Emir Kusturica
SCENARIJ:Abdulah Sidran,Emir Kusturica
ULOGE:Slavko Štimac,Slobodan Aligrudić,Ljiljana Blagojević,Mira Banjac,Pavle Vuisić,Nada Pani,Boro Stjepanović,Žika Ristić

nemam link

---

Predmet:Re: VUK SAMOTNJAK (1972)

---

Seoski dječak u šumi nailazi na neobičnog psa s kojim se sprijatelji te mu potajno donosi hranu. Selom se pročulo za zastrašujućeg “Hunda” za kojeg seljani vjeruju da je vuk koji je poklao ovce. Zapravo, radi se o napuštenom njemačkom vojničkom psu, što potvrđuje pseća ogrlica na kojoj piše: Militar Hund No 327. Mnogi pamte antologijsku rečenicu: “Piše Hund, al’ piše i Mile!”

Režija: Obrad Gluščević
Scenarij: Obrad Gluščević, Stjepan Perović
Uloge: Slavko Štimac, Željko Mataija, Ivan Štimac, Boro Ivanišević, Smiljan Čičić...

LINK1
LINK2

---

Predmet:Re: RITAM ZLOČINA (1981)

---

Radnja se odvija u Trnju, zagrebačkoj općini u kojoj se vrlo mnogo gradi. Stare kućice se ruše kako bi ustupile mjesto novim, velikim blokovima. Uskoro će biti srušena i kuća profesora, samca, koji počinje ozbiljnije razmišljati o kući, o svom odlasku iz nje, pa i o cijelom kvartu tek onda kada se u njegovom životu pojave Zdenka, bivša simpatija i bizarni statističar Fabijan... U to vrijeme počinju se događati i prvi zločini u Trnju...

Kad na vrata njegove trošne kuće u zagrebačkom Trnju pokuca sredovječni Fabijan (Fabijan Šovagović), povučeni Ivica (Ivica Vidović) ga pristane primiti kao podstanara. Ivica je nastavnik povijesti i zemljopisa u jednoj osnovnoj školi, a Fabijan mu se predstavi kao umirovljeni geometar koji se iz hobija strastveno bavi statističkim proračunima. On pedantno bilježi svaki zločin na Trnju i u Zagrebu i tvrdi da je sposoban utvrditi ritam zločina te predvidjeti kad će se dogoditi i gdje. Ivica mu isprva ne vjeruje, no počne se predomišljati kad Fabijan ubrzo točno predvidi nekoliko zločina u susjedstvu. Dok Ivica polako obnavlja vezu s nekadašnjom djevojkom Zdenkom (Božidarka Frait), zabrinuti Fabijan počne tvrditi da je ritam zločina ozbiljno narušen i da će se u njihovom kvartu uskoro dogoditi ubojstvo...

Izvrsna i nagrađivana triler/drama s elementima fantastike "Ritam zločina" (1981), koju mnogi drže najboljim hrvatskim filmom svih vremena, sjajan je prvijenac Zorana Tadića (1941-2007), možda najvećeg i najznačajnijeg žanrovskog redatelja u hrvatskoj kinematografiji. Snimljen prema priči "Dobri duh Zagreba" iz istoimene zbirke kratkih priča Pavla Pavličića, film izvorno i nosi taj naslov koji je naveden na njegovoj špici, no vrlo brzo nakon premijere postao je poznat pod naslovom "Ritam zločina". To je i logično, jer je Zoran Tadić znatno izmijenio Pavličićev predložak, uvevši u priču nepostojeće likove Ivice i Zdenke te znatno izmijenivši završnicu. U "Ritmu zločina" realizam s naglašenim socijalnim kontekstom maestralno je nadograđen fantastičnim elementima, što je i inače čest slučaj u Tadićevim filmovima, a minimalistička režija potpomognuta izvrsnom crno-bijelom fotografijom Gorana Trbuljaka odlično koristi ambijent stare zagrebačke četvrti Trnje koja danas ne postoji u obliku u kakvom je vidimo na filmu. Pregledna i ekonomična naracija, izraženi dokumentaristički prosede i inače vrsnog dokumentarista Tadića, spretno korištenje prirodne i zadane scenografije, kao i okolišnih zvukova gotovo u potpunosti bez glazbe (osim evergreena "Balada iz predgrađa" Hrvoja Hegedušića), te sigurni i primjereni glumački nastupi s čestim improvizacijama, obilježja su ovog remek-djela.

REŽIJA:Zoran Tadić
SCENARIJ:Pavao Pavličić
ULOGE:Ivica Vidović,Božidarka Frait,Fabijan Šovagović,Dragutin Klobučar,Zdenka Trach

nemam link

---

Predmet:Re: BALKANSKI ŠPIJUN (1984)

---

"Balkanski špijun" priča o čovjeku punom straha, čija uvjerenja i revnost više ne trebaju nikome te tako svi njegovi postupci postaju groteskni i smiješni.
Drama Dušana Kovačevića o političkoj paranoji Ilije Čvorovića, bivšeg staljinista, koji je dvije godine odležao u zatvoru. Sljedeći svoju paranoju, on proganja svog podstanara, povratnika iz Francuske, u kojem vidi agenta mračnih imperijalističkih sila, državnog neprijatelja i špijuna… Junak ove drame – Ilija Čvorović, čovjek koji je jednom ponio žig neprijatelja naroda, zbog čega je morao robijati na Golom otoku, sada se stavlja u funkciju proganjanja neprijatelja…

“Najbolji prikaz balkanskog mentaliteta u komunističkom sistemu vrijednosti. Kovačević je,kao pisac,ovim svojim djelom pokazao nas tačno takve kakvi jesmo. Uz mnoštvo zdravog humora i ljudske gluposti. Neponovljivo djelo.” (Dragan Terzić Medo)

“Film je satkan od humorističnih scena, a u pozadini je opisan vrlo ozbiljan problem, pa moglo bi se reći društva i tadašnjeg režima. Sumniv je svako dok se ne dokaže suprotno, a sumniv je i tada! Navodi na razmišljanje.” (Zorica Petrovic)

“Njegov monolog u sceni kad muči svog podstanara pokazuje u istome trenutku i svu komičnost i tragediju ljudi tog vremena kad se živjela demagogija” (Dalibor Brnić)

“Savršena sprdnja sa komunizmom.” (Ђорђе Драгутиновић)

“zato sto nas je pokazao onakvim kakvi zapravo jesmo i to je jako smijesno” (Ilija Djukanovic)

“Jer je svaka sekunda urnebes. Koliko god puta da gledaš, uvijek ćeš naći gomilu detalja koje prije nisi vidio. Značka na guzici! Neprocjenjivo.” (Dajna Jokić)

Beograđanin Ilija Čvorović (D. Stojković) bivši je staljinist koji je zbog svojih uvjerenja nedužan proveo nekoliko godina na Golom otoku. Pritisnuti lošom ekonomskom situacijom, Ilijina žena Danica (M. Banjac) iznajmi sobu podstanaru, povratniku iz Francuske, Petru Jakovljeviću (B. Todorović) koji u Beogradu namjerava otvoriti krojački salon. Ilija je pozvan na rutinski razgovor u policiju, kratko ispitivanje u vezi novog podstanara međutim taj kratki, rutinski sastanak u Iliji izazove sumnju te u podstanaru počne gledati agenta stranih sila, koji ima zadatak rušiti državu i njezin poredak. Načetih živaca, slabog srca, izgubljen u vremenu i prostoru Ilija postaje paranoičan, a svoje sumnje u podstanara uskoro počne dijeliti sa svojim bratom (Z. Lepetić) blizancem koji mu pristigne u pomoć. Danonoćno Ilija Čvorović prati podstanara fotoaparatom, dalekozorom i magnetofonom te u svoje sumnje uspije uvjeriti i suprugu Danicu no ne i kćer...

Satira "Balkanski špijun" (1984) djelo je srpskog dramskog pisca Dušana Kovačevića, jednog od najpopularnijih suvremenih srpskih komediografa koji kroz satiru i komediju donosi sliku društvene stvarnosti te je često uspoređivan s najvećim srpskim komediografom, Nušićem.

Iliju Čvorovića utjelovio je uvijek izvrsni Danilo Bata Stojković koji već samom svojom pojavom i jasnom mimikom izaziva smijeh. Dramske se situacije uglavnom odvijaju na verbalnom nivou, glavni glumac izgovara tirade paranoidnih uvjerenja koje su prekidane naivnim pitanjima njegove supruge (Mira Banjac).

REŽIJA:Dušan Kovačević,Božidar "Bota“ Nikolić
SCENARIJ:Dušan Kovačević
ULOGE:Danilo Bata Stojković,Mira Banjac,Zvonimir Lepetić,Bora Todorović,Sonja Savić,Predrag Laković,Bata Živojinović,Milan Štrljić,Branka Petrić





LINK1
LINK2

---

Predmet:Re: BREZA (1967)

---

Dramski program Hrvatske televizije prikazuje dugometražni igrani film "Breza" redatelja Ante Babaje. Snimljen po motivima istoimene novele Slavka Kolara 1967. i prema scenariju samog Kolara, Božidara Violića i Ante Babaje, "Breza" je bez dvojbe jedan od najboljih filmova hrvatske kinematografije uopće.

Lijepa i krhka seoska djevojka Janica (M. Košir) udaje se za seoskog zavodnika, šumara Marka (B. Živojinović). Uz prešutnu dozvolu okoline, Marko i nakon ženidbe nastavlja s raskalašenim životom, provodeći dane i noći u krčmama. Janica ubrzo ostane u drugom stanju, no trudnoća završava nesretno, pobačajem. Iako ****lesna i iscrpljena, suprugova obitelj tjera ju da obavlja teške poslove. Jedini koji Janicu voli i pomaže joj je seoski čudak (F. Šovagović). Nakon što Janica padne u postelju, muževa obitelj ne želi joj pozvati liječnika...

Drugi igrani film redatelja Ante Babaje (Izgubljeni zavičaj, Mirisi, zlato i tamjan), snimljen 1967., u svim anketama koje su do sada provedene redovito je uvršten među najbolje filmove u povijesti hrvatske kinematografije. Babaja, koji je prije toga snimio zapaženi, gotovo eksperimentalni dugometražni film "Carevo novo ruho" (1961) i niz nagrađivanih kratkih igranih filmova i dokumentaraca, posegnuo je u "Brezi" za prozom Slavka Kolara, dočaravši u pozadini priče o nesretnoj sudbini jedne djevojke, rijetko viđenom realističnošću i slojevitošću, okrutni svijet hrvatske provincije. Vjerojatno ponajbolji hrvatski direktor fotografije Tomislav Pinter, ostvario je u "Brezi" jedan od svojih kreativnih vrhunaca, a isto se može reći za cjelokupnu glumačku ekipu i skladatelja Anđelka Klobučara. Na filmskom festivalu u Puli, "Breza" je nagrađena Srebrnom arenom.

Odličan film Ante Babaje prema noveli Slavka Kolara o surovom seoskom životu. Mlada Janica, iako najljepša djevojka u selu, ipak izgleda kao da ne može vlastitim rukama oteliti kravu ili vući plug po napaćenoj ilovači, pa se potencijalni ženici nećkaju. Na kraju je oženi lugar Marko kojemu Janica rodi mrtvo dijete, a nedugo nakon poroda, svekrva šalje Janicu na pašu s kravama, nakon čega se ona razboli i umire.
REŽIJA:Ante Babaja
SCENARIJ:Slavko Kolar,Božidar Violić,Ante Babaja
ULOGE:Manca Košir,Fabijan Šovagović,Bata Živojinović,Nela Eržišnik,Stane Sever,Martin Sagner,Drago Bahun,Hermina Pipinić,Rikard Brzeska,Viktor Beck

LINK1
LINK2

---

Predmet:Re: IZGUBLJENI ZAVIČAJ (1980)

---

''Izgubljeni zavičaj'' je treći Babajin dugometražni film, snimljen nakon Breze i Mirisa, zlata i tamjana. Premda nakon premijere kritika nije s naklonošću dočekala "Izgubljeni zavičaj" danas se taj film uvrštava u najbolja ostvarenja hrvatske kinematografije.

kratki sadržaj:
Ovo je priča o muškarcu srednjih godina koji dolazi na pogreb na jedan dalmatinski otok. Nakon dugo vremena u svom rodnom kraju sjeća se djetinjstva kada je njegov otac bio upravitelj imanja jedne bogate žene. Sjeća se sukoba oca i seljaka, težaka i ribara, sjeća se svijeta koji mu je, zbog nepravde i patnje drugih, bio stran. No, isto mu je tako bio stran i svijet nakon rata, kada je nova vlast razbaštinila nekadašnji vladajući stalež i uvela nove nepravde i patnje...

REŽIJA:Ante Babaja
SCENARIJ:Ante Babaja
ULOGE:Zvonimir Črnko,Nereo Scaglia

nemam link

---

Predmet:Re: MIRISI, ZLATO I TAMJAN (1971)

---

Babajin film metaforički prikazuje otuđenost suvremenih intelektualaca, a komorni ugođaj efektno naglašava sveopću atmosferu beznađa. Kao i u "Brezi", Babaja se i u ovdje bavi motivima smrti i raspadanja kao jedinim konstantama s tom razlikom da su ovoga puta u središtu priče intelektualci.
Na nekom jadranskom otoku, u malom gradiću, bračni par Mali (S. Lasta) i Draga (M. Podrug-Kokotović) njeguju nemoćnu i vrlo pobožnu staricu Madonu (I. Petri). Mali je bivši partizan koji je odlučio napustiti život u gradu, a Madona je bivša veleposjednica kojoj je novi režim oduzeo svu imovinu. Starica ne ustaje iz kreveta i vrlo je zahtjevna, a raspoloženja joj variraju od zapovjednog do zapomagajućeg. Uhvaćeni u kolotečinu ispraznog života u iščekivanju staričine smrti, Mali i Draga više i nemaju svoj život niti ikakav privatni sadržaj.

Jedan od najuglednijih hrvatskih redatelja Ante Babaja (Breza, Izgubljeni zavičaj) snimio je svoj treći igrani film, dramu "Mirisi, zlato i tamjan" (1971) prema romanu izvrsnog prozaika Slobodana Novaka s kojim je Babaja i inače često surađivao.

Vrhunske uloge ostvarili su Sven Lasta i Milka Podrug-Kokotović, a nepokretnoj starici glas je izvrsno 'posudila' Nada Subotić. Na vrhuncu stvaranja Ante Babaja je priliku za snimanje svoga sljedećeg dugometražnog filma, nažalost, čekao dugih devet godina.

REŽIJA:Ante Babaja
SCENARIJ:Božidar Violić,Ante Babaja,Slobodan Novak
ULOGE:Sven Lasta,Milka Podrug-Kokotović,Ivona Petri,Nataša Nešović

LINK1
LINK2

---

Predmet:Re: SELJAČKA BUNA (1975)

---

Snimljen prema istinitom povijesnom događaju, film Vatroslava Mimice opisuje seljački ustanak sa svim svojim strahotama i užasima. Dojmljiva scenografija i kostimografija (Ferdinad Kulmer) vraća nas u davnu 1573. godinu uoči kmetskog ustanka. Blato, teško siromaštvo, krajnje iscrpljivanje kmetova rezultirali su njihovom pobunom, vilama i grabljama protiv mačeva i topova strašnog Franje Tahija.
kratki sadržaj:
Godina je 1573. Okrutni velikaš Franjo Tahi s velikim posjedima u Susedgradu i Donjoj Stubici zlostavlja i ubija svoje kmetove. Za život im ne ostavlja skoro ništa, uzima im sve i svinje, kokoši, jaja, mlade djevojke, a njegovu nasilništvu se pridružuju i njegovi sinovi. Dječak Petrek svjedočio je zvjerskom ubojstvu svoga oca na kojega je Tahi pustio svoje pse, pustivši da ga rastrgaju. Glad, bijedu i neimaštinu na trenutke prekida vesela skupina komedijaša zbijajući šale na vlastelinski račun. Petrek upoznaje Iliju Gregorića, vještog vojnika koji ga ubrzo odvodi do skupine kmetova, koja se organizirala oko seljačkog vođe Matije Gupca. Seljaci su odlučni krenuti protiv svog feudalnog gospodara Franje Tahija...

Izvrsno filmsko ostvarenje pretposljednji je igrani film jednog od najvećih hrvatskih redatelja Vatroslava Mimice. Film "Seljačka buna", snimljen 1975., na Filmskom festivalu u Puli 1976. nagrađen je Velikom brončanom arenom, te Zlatnom arenom za kameru (Branko Blažina) i glazbu (Alfi Kabiljo). U filmu se pojavljuju brojna poznata hrvatska glumačka imena poput Fabijana Šovagovića, Marine Nemet, Franje Majetića, Zdenke Heršak, Zvonimira Črnka, Ilije Ivezića, Đure Utješanovića, te glumačke zvijezde iz bivše Jugoslavije, Velimir Bata Živojinović te Pavle Vuisić.

REŽIJA:Vatroslav Mimica
SCENARIJ:Vatroslav Mimica
ULOGE:Fabijan Šovagovic,Bata Živojinović,Pavle Vujisić,Serđo Mimica,Franjo Majetić,Zdenka Heršak,Marina Nemet

nemam link

---