Bosna i Hercegovina



#1 02.03.2011-02:28
zxz Offline
Administrator
Registrovan/a od: 03.02.2009-16:22
Komentari: 9,818


Subject: Da li je nauka zaustavila ljudsku evoluciju?
Od kada je britanski naučnik Charles Darwin 1859. objavio svoju revolucionarnu knjigu "O porijeklu vrsta", naučnici se pitaju jesu li ljudi toliko snalažljivi da su se oteli silama prirodne selekcije.
Nema sumnje da je položaj ljudi u svijetu jedinstven. Za razliku od životinja čovjek je razvio tehnologije koje ga štite od nemilosrdnih uticaja okoline. Dok su polarni medvjedi bili prisiljeni razviti debela krzna i naslage masnog tkiva kako bi preživjeli u ledu Arktika, čovjek je naučio kako se zaogrnuti i ugrijati kožom i dlakom drugih životinja.

Znači li to da je tehnološki napredak zaustavio našu evoluciju?

Većina odgovora na ovo pitanje može se iščitati iz promjena ljudskog genoma. Poređenjem gena populacija širom svijeta naučnici mogu otkriti koliko se međusobno razlikujemo i koliko smo evoluirali od prve pojave naše vrste.

Razlike među ljudima najočitije su u boji kože, međutim, postoji i niz drugih primjera promjena. Na primjer ljudski se metabolizam transformisao tako da danas možemo probavljati hranu koju prije nismo mogli. Najbolji pokazatelj te evolucije je mliječni šećer laktoza. Prije nekih 10.000 godina, prije početaka poljoprivrede, niko nije mogao probaviti laktozu duže od prvih nekoliko godina života.

Međutim, danas je nivo podnošljivosti na laktozu dobar pokazatelj razvoja poljoprivrednih tehnika u različitim dijelovima svijeta.

"Mi smo živi zapisi naše prošlosti", ističe dr. Pardis Sabeti, genetičarka sa Univerziteta Harvard. "DNA savremenih ljudi otkriva nam kako smo postali takvi kakvi jesmo".

Profesor Steve Jones objasnio je da je u vrijeme Shakespearea tek svako treće dijete doživjelo 21. godinu. "Svo to umiranje bilo je temelj prirodne selekcije. Mnoga od te djece umrla su zbog gena. Međutim, danas više od 99 posto djece doživi tu dob".

Najveći napredak u medicini i tehnologiji koji nas štiti od uticaja okoliša ostvaren je u posljednjem vijeku. Šta je onda preostalo u svijetu u kojem živimo što može uticati na prirodni odabir?

"Ako nismo zaustavili prirodnu selekciju sigurno smo je jako usporili", uvjeren je dr. Jones.

U savremenom društvu gotovo svako poživi dovoljno dugo da može prenijeti svoje gene, međutim, istovremeno mnogi ljudi odustaju od nasljednika. Neki parovi imaju po troje djece, a neki nijedno, što znači da selekcija danas vjerovatno djeluje na sasvim drugačiji način.

Činjenica da mnogi ljudi u zapadnom svijetu namjerno odbijaju prenijeti svoje gene, navela je evolucijskog biologa Stephena Stearnsa na radikalne zaključke o razvoju savremenog čovjeka.

Zahvaljujući dugogodišnjem medicinskom istraživanju Framinghama, malenog mjesta u Massachusettsu, Stearns je prikupio historije bolesti hiljade žena od sredine 20. vijeka i otkrio po čemu se sve današnja populacija razlikuje od nekadašnje. Zaključio je da stanovnici Framinghama nesumnjivo evoluiraju i to u neočekivanom smjeru.

"Otkrili smo da prirodna selekcija djeluje tako da se visina stanovnika postupno smanjuje, a težina povećava", rekao je Stearns. Uzrok ovome nije samo to što ljudi više jedu. Ipak, te promjene su vrlo spore i male baš kao što ih je opisao Darwin.

"Brzu evoluciju bilježimo u područjima brzih promjena okoliša. Najvažniji okoliš koji nas okružuje je kultura, a ona je u procesu eksplozije. Mislim da je poruka koju nam šalje istraživanje Framinghama ta da se nastavljamo razvijati, da se biologija mijenja sa kulturom te da to ne možemo jasno vidjeti jer se nalazimo usred procesa".

Tehnologija je usporila evoluciju ljudi kada je riječ o biološkoj zaštiti od prijetnji koje su nam predstavljali prirodni neprijatelji ili bolesti, međutim, to ne znači da smo se prestali razvijati. Naprotiv, u svijetu globalizacije, brzog napretka medicinskih i genetičkih nauka te porasta mogućnosti da svatko individualno odlučuje o svojim životnim izborima, u igru su ušle neke još snažnije sile. Smjer naše buduće evolucije najvjerovatnije ćemo određivati sami koliko i priroda. Možda ćemo manje ovisiti o tome koliko nas svijet mijenja, a više o našoj sposobnosti da mijenjamo svijet, prenosi Tportal.

(24sata.info)
Pozdrav
↑  ↓

Stranice (1): 1

Srodne teme


All times are GMT +01:00. Current time: 13.12.2018-03:49.