Centar za edukaciju-BiH

Ukoliko ste nesto procitali na nasem sajtu ili nekim drugim sajtovima a zelte tu informaciju podijeliti sa drugima.
Napravite temu na ovom forumu i ona ce automatski biti prikazana na portalu.
Ukoliko zelite uputiti neku cestitku nekome na forumu, to isto mozete uraditi na ovom forumu.
Ukoliko zelite objaciti neki proglas isto tako mozete to uraditi na ovom forumu.

Predmet: Hrast je lužnjak ce pomoci za izracun klime

---

Zbog nalaza u Bosanskoj posavini, koji će poslužiti u izučavanje klime u posljednjih 10.000 godina, znat ćemo šta nas očekuje u budućnosti, kazao je profesor Thomasz Wazny
Grupa američkih naučnika s Cornell Universitu iz New Yorka već treći put boravi u Orašju izučavajući nalazišta abonosa kojih u svijetu ima vrlo malo. Naime, abonos ili crni hrast je lužnjak koji je nekoliko hiljada godina sazrijevalo u mulju rijeka bez prisustva zraka mijenjajući svoja svojstva. Promjene se dešavaju pod utjecajem minerala u vodi, čineći da drvo postupno mijenja svoju boju od svijetle do bakrenosmeđe i crne. Potpuno crno drvo je staro oko 7-8 hiljada godina.

Osim same boje, drvo mijenja i svoju tvrdoću, tako da poprima do 40 posto veću tvrdoću nego što je imalo prije preobrazbe u abonos. Nakon vađenja iz svog hiljadugodišnjeg staništa s dna korita rijeke, uz pomoć specijalno obučenih ronilaca za rad u mutnim vodama, deblo abonosa potrebno je strpljivo i brižno sušiti godinu, kako se naglom dehidracijom ne bi raspalo u prah.

Nalazišta abonosa su i u svijetu vrlo rijetka. U našim krajevima nalaze se u starim i sadašnjim koritima rijeka Save, Vrbasa, Bosne, Drine i Krapine. Drvo abonosa je izuzetno važno i u proučavanju klimatske prošlosti Zemlje.

Godovi hrasta u sebi skrivaju tajnu prošlosti koja bi mogla razotkriti i magličastu budućnost planete, a time i samu budućnost čovječanstva.

Povodom trećeg povratka u BiH američkog profesora Thomasza Waznya sa saradnicima primio je predsjednik Vlade Posavskog kantona Marijan Oršolić.

"Abonos drvo govori o historiji jednog kraja, ali i o klimi. Istraživanjem koje se provodi na lokacijama u Posavini, jedinim u Europi te vrste, rješavamo otvorena pitanje vezana za klimu. U Orašju radimo nešto svjetskih razmjera vrlo korisno za arheologiju i općenito za nauku. Kad datiramo našu historiju, uvijek je pitanje kako to precizno možemo učiniti. Zbog vrijednih nalaza u Posavini, koji će poslužiti u istraživačkom radu vezanom za izučavanje klime u posljednjih 10.000 godina, radit će se procjena o tome kakva nas klima očekuje u budućnosti", kazao je profesor Wazny.

Koliko ****sanska posavina iznimno područje za istraživanja govori podatak da je za svega dva dana istraživanja u Orašju pronađeno čak 32 uzorka abonosa, a za dvije godine u cijeloj Europi pronađeno tek nekoliko uzoraka.