Centar za edukaciju-BiH


switch Obavjestenja

Ukoliko ste nesto procitali na nasem sajtu ili nekim drugim sajtovima a zelte tu informaciju podijeliti sa drugima.
Napravite temu na ovom forumu i ona ce automatski biti prikazana na portalu.
Ukoliko zelite uputiti neku cestitku nekome na forumu, to isto mozete uraditi na ovom forumu.
Ukoliko zelite objaciti neki proglas isto tako mozete to uraditi na ovom forumu.

Odgovori na temu











Prosiri Boja Prosiri Velicina Spoiler WMP-Videos Neprimjereno
Podebljano Kurziv Podvuceno Slika Internet adresa (URL) Citat Van teme Neuredena lista Narucena lista Pretplata Nadredeni
Grinning Happy Cool Surprised Disappointed Laughing In love Angry No comment Embarrassing Shy Smiling Tongue Undecided Innocent Wink Sad Prosiri i skupi vise smajlica
Povecaj velicinu · Smanji velicinu Provjeri duzinu

Pretvori smajlice u postu
Pretvori & quot; vokable & quot; u postu


Upravljanje prilozima
Mozete priloziti 3 datoteke!



Posljednjih 15 postova u ovoj temi


Avko (18.12.2015 15:13):
Predmet: grade nove termoelektrane, a vec ih imaju previse
Strucnjaci tvrde da ce bih, koja ispusta goleme kolicine CO2, zbog eu pravila gradnju TE placati 4 mil.Eura
BiH ce EU energetskoj zajednici uskoro morati placati vise od pola mil.KM zbog visoke emisije staklenickih plinova. Zajednica koju cine drzave EU i zemlje zapadnog balkana, planira ukljuciti sve clanice u sustav trgovanja emisijama CO2, cije se ispustanje mora platiti.
Bruxelles nece dopustiti veliko oneciscenje u Bih, bez obzira sto ta zemlja mozda nece za 5-10 godina postati clanica EU.. Zbog postojecih i planiranih TE BiH bi mogla placati 282 milijuna eura godisnje, jer bi se cijena mogla popeti s 5 na 30 eurapo toni CO2.
U BiH se godisnje iz ugljena proizvede oko 70 % elek.ener, a 30% se proizvede u HE. Unatoc najavama o povecanju cijena za emisije CO2, BiH planira povecati koristenje ugljena jer se planira gradnja Bloka 7 TE Tuzla (450MW), TE Kakanj 8 (300MW), TE Ugljevik 3 (600MW), i TE Banovici (300MW), dok je TE Stanari (300MW) vec u posljednjoj fazi izgradnje. TE na ugljen trenutno godisnje proizvedu oko 9500GW /h elek.energ. i u atmosferu izbace oko 9,5 milijuna tona CO2. Zato se procijenjuje da ce cijena izgradnja jedne elektrane na fosilna goriva , zajedno sa cijenom emisije CO2 za deset godina rada od 2020 do 2030 s cijenom od 30 eura po toni, biti veca od 4 mil. eura. Ipak, investirori zele projekt zapoceti sto prije . Tako je vladu FBiH posjetila delegacija kineskog konzorcija CGGC-GEDI koji je prosle godine izabran za najpovoljnijeg ponudaca za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla. Prema pisanju portala Indikator, kineska delegacija trazi da se konkretiziraju i ubrzaju daljni koraci u provedbi projekta, odnosno jasnije preciziraju uvijeti kreditnog aranzmana s kineskom drzavnom Exim bankom, te osigura podrska vlasti u FBiH za njegovu realizaciju. S druge strane, u posljednjem izvjestaju EU komisije o BiH navodi se da razvoj obnovljivih izvora energije koci nedostatak koordinacije izmedu entiteta , komplicirano administrativno uredenje te podijela nadleznosti. Buduci da BiH planira nastaviti izvoz elekt.energ. ukljucujucu izvoz u zemlje clanice EU ( u tromesjecju izveze u vrijednosti 105 milij.KM) vlasti BiH bi trebale uzeti u obzir mogucnost da ce EU postroziti propise vezane uz uvoz energije iz fosilnih goriva.
Zbog obaveza koje donosi clanstvo u EU energetici, BiH bi do 2020 morala 40% ener. dobivati iz obnovljivih izvora energije. Planovi se uglavnom temelje na izgradnji HE . Najvise se otislo u planiranju HE na rijekama Neretva, Sana, zatim na Drini te u kanjonu LJute i Nacionalnog parka Sutjeska. Vevina tih projekata suocena je sa otporom ekoloskih udruga i lokalnog stanovnistva.
Nije danas kao u vrijeme druga Tita, nema oš neš nego moraš. Pa tako imamo i dokumentarac o izgradnji Brane na Ramskom jezeru. Kako je to biti netko, a negdje drugdje? Krajem 1960-ih godina u Slavoniju, pa tako i u Požešku kotlinu, doseljavali su se i ljudi iz doline rijeke Rame (BiH), nakon njezinog potapanja, zbog gradnje hidrocentrale. Za sve njih bila je to velika promjena, a za neke i traumatična. Sa sobom su donijeli svoje navike i mentalitet, koji se trebao prilagoditi kraju u koji su došli. Kako su se u tome snašli, što su preuzeli od Slavonaca, a što su svojeg Slavoncima dali, tj. koliko su ostali Ramci, a koliko postali Slavonci pogledajte u dokumentarcu emitiranom na HRTV

nemogu staviti video pa evo link:

http://www.dailymotion.com/video/x3il6k4


Sva vremena su GMT +01:00. Trenutno vrijeme: 9: 51 pm.