Centar za edukaciju-BiH

Predmet: Alhamijado KnjiŽevnost

---

Alhamijado književnost (književno stvaranje na bosanskom jeziku i na arapskom pismu). Pismo
i jezik. Refleksi narodne i renesansne književnosti (zapadnog i istočnog tipa). Utjecaji zapadne
renesansne i perzijske obnove islamske kulture.
Pisci i djela :
• Muhamed Hevaji Uskufi: „Višnjem Bogu koji sve sazda“
• Mehmedaga Pruščanin: „Duvanjski arzuhal“
• Fejzo Softa: „Ašiklijski elifba“
• Bošnjačka epistolarna književnost. Krajišnička pisma

Predmet: Knjževni rodovi i njihove vrste

---

Lirski rod. Historija naziva i pojma lirika. Vrste lirskih pjesama obzirom na sadržaj: lirske pjesme
o prirodi, ljubavne, domoljubne/rodoljubne, misaone, religiozne, anakreontske, humorne.
Stih. Ritam kao načelo organizacije stiha. Prozodijske karakteristike govornog ritma. Tropi.
Vrste strofa. Sonet.
Epski rod. Historija naziva i pojma epika. Ustaljeni oblik stiha. Formulativnost. Epsko
predočavanje. Fabuliranje. Epski likovi. Pripovjedanje događaja i nizanje epizoda. Epske vrste u
stihu i prozi (ep, epska pjesma, roman, pripovjetka).
Pripovjedanje. Proza kao nasljedica epike. Historija naziva i pojmova: roman, novela, crtica,
pripovijest. Jednostavni oblici. Fabula.
Pripovjedač. Motiv (tema), lik, prostor, vrijeme, ideja.
Dramski rod. Historija naziva i pojma drama. Dramski sukob i napetost. Problem i zanos.
Raspored aktera (potagonista, antagonista, tvorca zapleta i raspleta). Dramski lik. Tragedija.
Tragični junak. Tragična krivica. Komedija. Lakrdija. Commedia dell arte. Antikomad.
Diskurzivni rod. Udio naučnog i udio ličnog poimanja stvarnosti. Vrste raspravljanja. Monolog.
Dijalog. Opis. Rasprava. Književno – naučni (metajezički) tekst. Esej. Feljton. Slobodni sastav.
Novinske podvrste. Putopis.

Predmet: K NJ i Ž E V N O S T

---

Književnost kao umjetnost i kao oblik duhovnog stvaralaštva. Književni i neknjiževni tekstovi.
Književno djelo kao osebujan/specifičan način jezičke upotrebe. Stih i proza. Udio autora. Udio
prikazane (fizičke, psihičke, društvene, metafizičke) stvarnosti. Različiti vidovi preobražaja
stvarnosti i jezika u umjetničkoj književnosti.. Udio čitaoca. Udio posrednika. Udio jezičkog koda,
tj. jezičkog sistema na datom presjeku. Književnost u odnosu prema drugim umjetnostima (prema
muzici – ritam i blagozvučje/ eufonija), prema likovnim umjetnostima (slikovnost i kompozicija),
prema graditeljstvu/arhitekturi (arhitektonika), prema pozorištu (prikazana stvarnost, likovi).
Književnost prema drugim djelatnostima ljudskog duha (nauka, filozofija, historija, publicistika).