Centar za edukaciju-BiH

Ukoliko ste nesto procitali na nasem sajtu ili nekim drugim sajtovima a zelte tu informaciju podijeliti sa drugima.
Napravite temu na ovom forumu i ona ce automatski biti prikazana na portalu.
Ukoliko zelite uputiti neku cestitku nekome na forumu, to isto mozete uraditi na ovom forumu.
Ukoliko zelite objaciti neki proglas isto tako mozete to uraditi na ovom forumu.

Predmet: Opet sam zaboravio password

---

Jednostavni passwordi i zaboravljanje lozinki najveći su problem kad pristupamo nekim internet servisima.

Prema istraživanjima koje je proveo proizvođač najvećeg europskog antivirus programa Kasperski, tri četvrtine Nijemaca svoje passworde s kojima pristupaju raznim internet računima ne zapisuju, već pamte. Stoga svaki treći od njih barem jednom godišnje zaboravi svoju šifru, javlja Deutche Welle. Najčešći “lijek” za pamćenje lozinki je izmišljanje neke vrlo jednostavne šifre tipa 1234 ili igorsecen, koju korisnici koriste kao jedinstveni password za logiranje na svim stranicamaChristian Funk Virus Analysti servisima koje posjećuju.

Naravno, posljedica toga su provaljivanje računa, krađa i brisanje podataka, jer za takve šifre doista ne trebate biti hacker da biste ih provalili. Christian Funk, analitičar iz Kaspersky Laba, poznatog proizvođača antivirusnog programa Kaspersky, svima nama koji imamo problema s pamćenjem passworda daje nekoliko jednostavnih savjeta. Kao prvo i osnov
no, savjetuje duže i kompliciranije passworde, izmišljene kombinacije slova, brojeva i znakova, koje se ne mogu pronaći u rječnicima ili leksikonima, dakle to nikako ne bi smjele biti smislene riječi ili kratice nekih organizacija, ustanova ili nogometnih klubova.

“Najidealnije je da se password sastoji od velikih i malih slova, brojeva i znakova. Tada je vrlo teško provaliti lozinku“, kaže Funk. Potom je važno da za svaki servis ili internet stranicu koristite drugi password, jer nećete doći u situaciji da ostanete bez svih accounta ako vam bude kompromitiran jedan. No kako sve to popamtiti bez zapisivanja u notes ili mobitel, što također može doći u krive ruke? Funk preporučuje početna slova neke rečenice koju ćemo lako zapamtiti, potom se dodaju recimo prvo, treće i peto slovo naziva servisa na koji se logiramo i na kraju neki nama važni broj.

Uzmimo na primjer rečenicu “Avko je Zagorac“, te dobijemo početna slova AjZ, onda prvo, treće i peto slovo naziva servisa, recimo icentar (iet) i na kraju godinu rođenja svoje ljubavnice (recimo 1986). Dobili ste solidni password AjZiet1986, koji će vrijediti isključivo za logiranje na icentar.ba i nećete ga morati zapamtiti, već pamtite jedino “ključ” po kojem ga kreirate. Funk dodaje kako je u pravilo bolje imati čim duže passworde, jer čim je šifra duža, to će je hackerskim alatima biti teže provaliti.