Centar za edukaciju-BiH


switch Obavjestenja

Ukoliko ste nesto procitali na nasem sajtu ili nekim drugim sajtovima a zelte tu informaciju podijeliti sa drugima.
Napravite temu na ovom forumu i ona ce automatski biti prikazana na portalu.
Ukoliko zelite uputiti neku cestitku nekome na forumu, to isto mozete uraditi na ovom forumu.
Ukoliko zelite objaciti neki proglas isto tako mozete to uraditi na ovom forumu.

Odgovori na temu











Prosiri Boja Prosiri Velicina Spoiler WMP-Videos Neprimjereno
Podebljano Kurziv Podvuceno Slika Internet adresa (URL) Citat Van teme Neuredena lista Narucena lista Pretplata Nadredeni
Grinning Happy Cool Surprised Disappointed Laughing In love Angry No comment Embarrassing Shy Smiling Tongue Undecided Innocent Wink Sad Prosiri i skupi vise smajlica
Povecaj velicinu · Smanji velicinu Provjeri duzinu

Pretvori smajlice u postu
Pretvori & quot; vokable & quot; u postu


Upravljanje prilozima
Mozete priloziti 3 datoteke!



Posljednjih 15 postova u ovoj temi


Avko (03.09.2018 10:07):
Predmet: kako obnoviti led na arktiku
Znanstvenici koji se inače bave astrofizikom, konkretnije fizikom Saturnovih i Jupiterovih ledenih mjeseca, smislili su način kako održati količinu leda na Arktiku.

‘Led je odličan izolator, rekao je Steven Desch, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta Arizona. To je razlog zašto mjeseci poput Jupiterove Europe i Saturnovog Enkelada, između ostalih, mogu zadržati vodene oceane ispod ledene površine. Na Zemlji je sloj leda znatno tanji, ali fizika je ista.

Led raste na donjoj strani površine plutajućih flokula. Kako se voda smrzava, tako ispušta toplinu koja se probija kroz led prije nego pobjegne u zrak. Što je led deblji, to više topline ostaje zarobljeno u njemu što usporava formaciju novog leda. Na Arktiku se nažalost led topli brže nego što se stvara zbog globalnog zagrijavanja.

Na koji način da se deblji led formira čim prije?
Usisavanje gotovo smrznute vode koja se nalazi ispod leda i njeno raspršivanje direktno na površinu leda tijekom polarnih noći. Voda će se smrznuti puno brže na površini nego nalazeći se ispod površine leda.

U teoriji ove crpke bi se mogle napajati običnom energijom vjetra, a postavljanje svake od njih bi koštalo oko 50 000$. Tijekom zime svaka crpka bi uspjela napraviti 1 m debeli sloj leda na površini od otprilike 100 000 m2.

Steven Desch naglašava kako će se na ovom projektu raditi dok god ne bude političke volje da se provede, prenosi sciencenews.org. Led na Arktiku bi ovim tempom trebao nestati do sredine stoljeća i ovo je zasad jedno od najviše obećavajućih rješenja tog važnog pitanja.

Sva vremena su GMT +01:00. Trenutno vrijeme: 8: 33 pm.