Centar za edukaciju-BiH

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

Male linux distribucije

naziv	minRAM	minCPU	distribucija	prostor
Q4OS	128MB	300MHz	Debian	5GB
Slax	128MB	i686MHz	Debian
Ubuntu MATE	1GB	1GHz	Ubuntu	9GB
Zorin OS Lite	512MB	700MHz	Ubuntu	8GB
XUbuntu	512MB	Athlon	Ubuntu
Linux Mint Xfce	1GB		Ubuntu	15GB
Pepermint	1GB	Intel x86	Ubuntu	4GB
Lubuntu	1GB	Pentium 4	ubuntu
Linux Lite	768MB	1GHz	ubuntu	8GB
LXLE	512MB	Pentium 3	ubuntu	8GB
CrunchBang	1GB	Pentium 4	debian
Bodhi Linux	256MB	1GHz		5GB
antiX Linux	256MB	P III	debian	5GB
SparkyLinux	512MB	Pentium4	debian	2GB
Puppy Linux	256MB	600MHz
Tiny Core	64MB	i486DX

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

evo instalirao slax na usb.
Takode treba vremena da se podigne.
Trebalo mi je vremena da pronadem da kada stavimo iso datoteku na usb treba pokrenuti bat datoteku u mapi slax prije prvog botanja.
Nakon toga podiyanje traje isto dosta dugo i svaki puta tako.
Idem sada isprobati jos neke.
dojam, mi i nije nesto da se puno brye podigne moyda nekih 20sec prije
al ajde recimo da trayi manje resursa pa ****lje

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

evo sada sam na mintu podiye se otprilike 1min. Meni ti je do dobro jer mi se windows diye i duze.
vidim sada da moram podesiti tastaturu umjesto y pise z
probat cu sa slaksom

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

Nisam skoro gledao ali stare verzije slaksa nemoras instalisati nego samo pokrenes bec fajl koji tamo ima.
Jos nesto slaks je puno laksi pa ga brze dize nego mint.
Mint ti je ubuntu pa jos nasminkan.
Tesko za podizanje.
E sad neznam koji si distro uzeo.

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

evo malo sam procitao i ispada da isto moram dignui sustav sa usb kao i kod minta


isto moram dizati sustav sa usb kao i kod minta.
Neznam , ako grijesim ali ztakos am procitao

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

Eh ja pitam za ovo cudo.
Mint ti je tezak za podizanje sa stika.
Na stik stavis slax, netreba ni instal samo pokrenes prije bec fajl.

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

ja sam isprobao linux mint. Stavio na stik i kod pokretanja racunala izaberem podizanje sa stika.
Mint radi i dobar mi je . ostale nisam probao

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

Jel ovo linux.
jesil ti ovo probo.

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

IZVOR:
Matija Gračanin
bug.hr

Zorin OS - najsličniji Windowsima

Još jedna popularna distribucija Linuxa, koja svojim sučeljem jasno daje do znanja da cilja na sve one preobraćenike koji žele napustiti Windows i prijeći na Linux. No, nije jedino sučelje to što Zorin OS čini zanimljivim korisnicima Windowsa, to je distribucija koja naglašava igranje računalnih igara oslanjajući se na WINE, ali i na Steam s ProtonDB-om te Lutris. Osim toga, to je jedna od distribucija koje jedno svoje izdanje – naplaćuje…


Zorin OS temelji se na distribuciji Ubuntu te nudi sučelje koje daleko više nalikuje onome u Windowsima, nego što je to ti***no za druge distribucije Linuxa. Zgodno je to što ga nije potrebno instalirati, nego je računalo moguće isprobati uživo, a moguće ga je instalirati i usporedo s već instaliranim operacijskim sustavom, iako je to najmanje prikladna opcija za početnike. Čim ga se pokrene, odmah postaje jasno zašto je Zorin OS zaslužio naslov ponajbolje distribucije Linuxa za korisnike Windowsa. Na dnu zaslona naći će se traka koja bi trebala barem jednim dijelom simulirati taskbar u Windowsima, a tu je i prepoznatljivi startni izbornik.


Prilagođavanje sučelja prilično je jednostavno, a lako je moguće mijenjati, ne samo temeljni raspored, nego utjecati na izgled brojnih elemenata sučelja, i sve podrediti osobnom vizualnom senzibilitetu…

Istina, valja imati na umu da je razmještaj opcija tek sličan i kako, bez obzira na sve, Zorin OS ne može pobjeći od svojih temelja (ostalom, sučelje se temelji na GNOME-u), pa je ipak potrebna određena razina navikavanja. No, treba biti otvorena uma i jednostavno prihvatiti funkcionalnosti novoga operacijskog sustava i tome se prilagoditi. Ističe se i prilično visokom razinom fleksibilnosti, pogotovo kada je sučelje u pitanju, a to će potvrditi i činjenica da se njegov izgled drastično može prilagoditi. Moguće je primjenjivati različite stilove, i pronaći onaj s kojim će iskustvo prijelaza s Windowsa na Zorin OS biti najugodnije. Isto vrijedi i ako se prelazi s MacOS-a, jer je tu i prilagođeno sučelje upravo za takve korisnike.

Kako bi podignuo ukupni vizualni dojam, tu su i neki vizualni dodaci, poput trodimenzionalnog prebacivanja između prozora, koje će se aktivirati prečacem Win+Tab, baš kao što je to nekoć bilo moguće u Windowsima. Od drugih atraktivnih vizualnih detalja valja izdvojiti Zorin Background Plus, koji omogućuje postavljanje videozapisa kao pozadine na radnoj površini, a tu su i neke druge sitnice. Ponuda softvera također je prilično izdašna, a kako se Zorin OS temelji na distribuciji Ubuntu, uz već dostupne aplikacije, moguće je instalirati i na desetke tisuća drugih softverskih naslova preko prepoznatljiva softverskog centra. Zgodno je to što nudi vlastiti Zorin Connect, aplikaciju za upravljanje telefonima s Androidom.


Igranje računalnih igara možda mu je jedna od ključnih prednosti, a osim što nudi mogućnost jednostavne instalacije upravljačkih programa za moderne Nvidijine grafičke kartice, tu su i PlayOnLinux te ProtonDB kroz Steam za uživanje u podržanim igrama…

Međutim, jedna od njegovih ključnih prednosti leži u činjenici da Zorin OS mnogi izabiru kao idealna distribucija Linuxa za igranje računalnih igara. Osim što je moguće instalirati aplikacije uz pomoć PlayOnLinuxa, koji i sâm koristi WINE, naglašava korištenje Steama, koji, pak, može koristiti ProtonDB te druge alate kako bi omogućio igranje igara koje inače nativno rade na Windowsima. Uza sve to, nudi i vrlo jednostavnu mogućnost instalacije modernih upravljačkih programa za Nvidijine grafičke kartice, a ta je opcija dostupna čak i prilikom same instalacije OS-a ili naknadno, koristeći ugrađeni softverski centar.

Zorin OS specifičan je i prema tome što se ubraja u nešto rjeđe distribucije Linuxa koje nude i naplatna izdanja. Dolazi u četiri varijante s različitim razinama opreme (Ultimate, Core, Lite i Education), s time da se treba platiti 39 dolara samo za izdanje Ultimate, u kojem dolazi 20 igara, tehnička podrška te dodatna sučelja (MacOS, Gnome i Ubuntu).

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

IZVOR:
Matija Gračanin
bug.hr

Ubuntu - dašak jednostavnosti

Slavna distribucija, koja, ne samo da je dugi niz godina bila prvim izborom za one koji tek ulaze u svijet Linuxa, nego nerijetko služi kao temelj za brojne druge distribucije, a to već mnogo govori. Ipak, popularnost mu u posljednje vrijeme jenjava, dok pozornost polagano preuzimaju brojne distribucije koje se zapravo temelje upravo na njemu…


Velika je vjerojatnost da su, čak i oni koji dosad nisu gotovo ništa znali o svijetu Linuxa, čuli za Ubuntu. Riječ je, naime, o slavnoj distribuciji Linuxa, koja se prvi put pojavila 2004. godine te se temelji na Debianu. Ubuntu razvija Cannonical, engleska tvrtka koju je osnovao južnoafrički biznismen Mark Shuttleworth za promociju projekata slobodnog softvera. Slavu je stekla svojim pristupom, nastojeći Linux približiti što većem krugu korisnika, čineći stvari daleko jednostavnijima nego što su dotad možda bile, ali i time da se vrlo brzo razvija. Naime, nova inačica izlazi svakih šest mjeseci ili dvaput godišnje, pa se samim time tako i označavaju inačice.


Ubuntu Software središnje je mjesto otkud će se instalirati na desetke tisuća dostupnih aplikacija, s time da ne treba zaboraviti kako Ubuntu već nakon instalacije dolazi solidno opremljen softverom pa je, zapravo, odmah spreman za rad

Aktualna inačica je 20.10 (listopad ove godine), a prethodna je bila 20.04 (travanj ove godine). Svaka od tih inačica dobiva devet mjeseci ažuriranja, a onda je potrebno prijeći na novo izdanje, a svake se dvije godine pojavi inačica s produljenom podrškom (LTS), a to je trenutačno Ubuntu 20.04.1 LTS, koja sada ima punih pet godina podrške (to su ujedno i preporučene verzije koje bi trebalo instalirati). Kako bi sve bilo zabavnije, svako izdanje dobiva i neko zabavno ime, pa je tako aktualna inačica nazvana Groovy Gorilla, prethodna Focal Fossa, a iduće godine u travnju trebala bi se pojaviti inačica Hirsute Hippo.

Ubuntu se oslanja na grafičko sučelje Gnome, koje pomalo odudara od drugih, kojima je jedan od istaknutih detalja relativno ti***an startni izbornik (nekoliko je izdanja nudio Unity, no taj je pokus pomalo neslavno završio, i Cannonical ga je napustio u korist Gnomea). Oni koji prvi put vide Gnome, gotovo sigurno s njime neće imati problema, jer sučelje je zapravo prilično intuitivno, ali ako se prelazi s Windowsa, onda će biti potrebno ponešto navikavanja. Slično kao i neke druge distribucije, Ubuntu se može početi koristiti odmah nakon instalacije zato što je opremljen hrpicom tradicionalnih aplikacija. Doduše, na umu valja imati da se Cannonical odlučio tvrdoglavo držati zamisli slobodnoga softvera, pa će se za dodatke koji ne prate tu filozofiju morati posebno potruditi.


Za sučelje se oslanja na Gnome, a na njega će se morati malo navikavati, i to pogotovo oni koji prelaze s Windowsa. Ipak, dovoljno je intuitivno da s njime nitko ne bi trebao imati problema…

To će se možda najviše primijetiti po činjenici da Ubuntu ne raspolaže svim kodekima, pa ako se želi nesmetano reproducirati sva multimedija, bit će ih potrebno naknadno instalirati, ili se jednostavno osloniti na VLC. Uz solidnu ponudu aplikacija, tu je i nezaobilazni softverski centar Ubuntu Software, preko kojega je moguće instalirati ogroman broj aplikacija, ali i stvarčice kao što su WINE ili Steam, za one koji imaju namjeru igrati računalne igre. Ubuntu ima ogromnu bazu korisnika, solidnu podršku i zaista velike mogućnosti, a tijekom vremena evoluirao je i ušao u poslovni segment, pa sada nudi podršku za tehnologije poput Openstacka ili Kubernetesa te podršku za iOT. No, dobro se snalazi i kao klasična desktop distribucija, nudeći sve ono što korisnicima zapravo i treba, a tu su i njegove brojne varijante kao što su Kubuntu, Lubuntu, Ubuntu MATE, Xubuntu i Ubuntu Studio, koji se ponajviše razlikuju prema sučeljima s kojima dolaze. Sve u svemu, teško je ne reći da je upravo ta popularna distribucija još jedan sjajan kandidat za prvi ulazak u svijet Linuxa.

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

IZVOR:
Matija Gračanin
bug.hr

Manjaro - kotrljajuće ažuriranje

Manjaro je distribucija Linuxa koja se oslanja na Arch Linux, poznatu rolling-release distribuciju, koja je ponajprije namijenjena iskusnim i tehnički orijentiranim korisnicima, željnima apsolutne kontrole nad sustavom koji će koristiti. Manjaro, s druge strane, približava Arch Linux potpunim početnicima, nudeći sve njegove prednosti, zadržavajući istodobno jednostavnost…


Uzimajući u obzir prirodu distribucije Arch Linux, koja je, u to nema nimalo sumnje, namijenjena tehnički iskusnim i dovoljno upornim korisnicima da njome u potpunosti ovladaju, malo je vjerojatno da bi joj se bilo koji početnik uopće usudio prići, a da vrlo brzo ne odustane od Linuxa. Međutim, već neko vrijeme dostupan je Manjaro, koji ga približava potpunim početnicima, nudeći sve one prednosti koje Arch, kao rolling-release distribucija, zapravo nudi. Arch Linux mnogima je prava noćna mora za instalaciju, no Manjaro čitav postupak instalacije čini doista bezbolnim, zahvaljujući grafičkoj instalaciji Calamares, što će biti prikladno početnicima. Oni koji se smatraju iskusnijima i radije bi stvari imali u svojim rukama, mogu se poslužiti Manjaro Architectom i sve konfigurirati kroz terminal.


Korisnički priručnik, koji se distribuira u formatu PDF, doista je koristan i svakako ga vrijedi pročitati, a tim bi se primjerom brige za krajnjeg korisnika trebali povesti i drugi timovi koji razvijaju vlastite distribucije Linuxa…

Preferirano grafičko sučelje koje Manjaro službeno i podržava je Xfce, no lako je moguće odlučiti se i za bilo koje drugo od poznatih sučelja, ako netko to poželi, a izbor je tu doista velik jer zajednica uredno pruža podršku za Awesome, Bspwm, Budgie, Cinnamon, i3, LXDE, LXQt, MATE i Openbox. No, za time zapravo i neće biti neke posebne potrebe, zato što Xfce, ne samo da solidno izgleda, nego nudi i prilično dobre performanse. Posebnost je i to što Manjaro uredno radi i na arhitekturi ARM, a to će nekima sigurno biti zanimljivo. Stoga su pripremljene ISO slike za PineBook Pro, Raspberry Pi i Rock Pi 4 te druge uređaje. Ključna prednost Manjara je činjenica da je, baš kao i Arch, ovo rolling-release distribucija, no s nešto manjim razlikama.

Kod klasične rolling-release distribucije ažuriranja su kontinuirana i zapravo se, pojednostavljeno rečeno, uvijek ima posljednje izdanje, bez potrebe da se provedu veće instalacije ažuriranja, što je ti***no za standardni distribucijski model ažuriranja. Manjaro testira ažuriranja prije nego što ih učini dostupnim korisnicima, odgađajući ih i do nekoliko tjedana, ali princip je u konačnici zapravo isti. Zanimljivo je da svojim izdanjima dodaje čak i verzije, što inače nije uobičajeno; kod takvog ažuriranja zapravo postoji samo jedna verzija, no koja je kontinuirano ažurirana. Prepoznavanje hardvera na prilično je visokoj razini, a tu je i alat za detekciju hardvera MHWD, koji će prikazati prepoznate uređaje, a onda samo valja kliknuti na Auto Install i pričekati da se upravljački programi instaliraju, ako se to nekim čudom nije dogodilo pri samoj instalaciji.


Instalirati ga se može na dva načina – koristeći grafičko sučelje (Calamares), što je prikladno za početnike, ili oslanjajući se na instalaciju u terminalu uz pomoć Manjaro Architecta, što će možda htjeti koristiti oni ponešto iskusniji korisnici…

Manjaro nudi klasični set aplikacija, ali tu je i pristup Arch User Repositoryju (AUR) a aplikacije se instaliraju kroz Pamac software manager, koji nudi i podršku za Snap i Flatpack. Nećemo ulaziti u detalje, no dovoljno je reći da aplikacija definitivno neće nedostajati, što se može reći i za druge distribucije. Naravno, uredno će raditi i Wine, PlayonLinux ili ProtonDB kroz Steam, pa je igranje također moguće. Što se performansi tiče, tu također nema nikakvih zamjerki, pa se nameće kao solidno rješenje za svakodnevni rad. Sve u svemu, Manjaro je još jedan dobar kandidat za ulaz u svijet Linuxa, a zanimljiv će biti svima onima koji žele iskoristiti prednosti rolling-release ažuriranja.

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

IZVOR:
Matija Gračanin
bug.hr

Linux Mint - najbolje za po doma i ured

Ovo je daleko najpopularnija distribucija Linuxa, i to pogotovo među početnicima i onima koji razmišljaju o prelasku na Linux, a jedna od njegovih ključnih prednosti činjenica je da je odmah u potpunosti upotrebljiv nakon relativno jednostavne instalacije, pa se nameće kao idealno rješenje, ne samo kućnim korisnicima, nego i onima koji traže solidan uredski operacijski sustav…


Linux Mint iznimno je popularna distribucija, kojoj je teško pronaći ozbiljniju manu, i to pogotovo ako je se isključivo promatra kao klasični OS za stolna ili prijenosna računala. Prvi se put pojavio još relativno davne 2006. godine, no to zapravo samo znači da je to jedna od mlađih distribucija, iako se tako možda to ne čini. Korisnici su ga vrlo brzo objeručke prihvatili, smatrajući ga boljom alternativom i tada vrlo popularnoj distribuciji Ubuntu, koju i danas uzima kao temelje, jer jednostavno je nudio bolje korisničko iskustvo, kao i neke dodatne mogućnosti koje su Ubuntuu kronično nedostajale.


Dobro je opremljen aplikacijama i već je nakon instalacije sasvim spreman za normalno korištenje, a kao i kod drugih distribucija, omogućuje laku instalaciju velikog broja drugih aplikacija, kroz za to zamišljen softverski centar

Zapravo, princip kako nastaje Mint nije se mnogo promijenio i, pojednostavljeno, zajednica koja ga razvija uzima posljednju inačicu Ubuntua, pridodaje mu stvarčice kao što je, primjerice, podrška za zatvorene multimedijske formate, zatim u tu mješavinu ubaci dodatna grafička sučelja i pokoji vlastiti programski dodatak koji upravljanje samim Linux Mintom čini lakšim, i tako se dobije nova inačica trenutačno ponajbolje univerzalne distribucije Linuxa za svakodnevno korištenje. Linux Mint dolazi u tri okusa koja se, zapravo, razlikuju samo prema zadanim sučeljima. Tako je tu svima omiljeni i moderniji Cinnamon, a njega slijede MATE i Xfce, koji su oba prikladniji za starija računala, a nije na odmet znati i da je posljednja inačica Minta dostupna samo za 64-bitne sustave.

Instalacija mu je poslovično jednostavna, a zahvaljujući prilično dobroj podršci za upravljačke programe, jednom kada se s instalacijom završi i prijavi se na svježe instalirani operacijski sustav, sve bi trebalo raditi bez ikakve posebne dodatne intervencije. To ne uključuje samo sav hardver koji se nalazi u računalu, nego i aplikativni dio, jer Linux Mint dolazi dobro opskrbljen softverom, pa su tako odmah dostupni LibreOffice, poznati paket uredskih alata, Mozillin Firefox za surfanje Internetom, Thunderbird za čitanje e-pošte, GIMP za obradu slika, Transmission za rad s BitTorrentima, a tu su i brojne druge aplikacije poput Timeshifta, Celluloida, Hexchata i relativno novog Warpinatora za dijeljenje mapa preko mreže.


Instalacija mu je poslovično jednostavna – nakon nekoliko kratkih koraka, operacijski sustav bit će instaliran i odmah spreman za rad

Naravno, kako se temelji na distribuciji Ubuntu, tu je i prepoznatljivi softverski centar (Software Manager) preko kojega je u tren oka moguće instalirati na desetke tisuća drugih aplikacija, no Mint ide i korak dalje, nudeći podršku za brojne druge načine instalacije aplikacija (Synaptic Package Manager, Flatpak, podrška za Debianove pakete i drugo). Naravno, u svakom se trenutku mogu instalirati i WINE, PlayOnLinux i slično, ako se namjerava prekratiti vrijeme igranjem igara. Osim toga, nekima će sigurno biti zgodno i to što je sučelje sasvim lokalizirano na hrvatski jezik, nešto što je slučaj i s brojnim drugim distribucijama. Što se performansi tiče, Mintu se doista nema što prigovoriti. Bootanje je brzo, zahtjevi za sistemskih resursima mali, a zahvaljujući Cinnamonu, djeluje vrlo poletno i agilno. Ukratko, ovo je distribucija Linuxa koja se prema svim karakteristikama nameće kao idealna upravo za početnike, ali i za sve ostale ti***ne desktop korisnike.

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

IZVOR:
Matija Gračanin
bug.hr

elementary OS - šarm estetskog minimalizma

Ovo definitivno nije nepoznata distribucija Linuxa koja se temelji na Ubuntu, a srca svojih je korisnika osvojila apsolutnom estetikom koja neodoljivo podsjeća na ono koje nudi MacOS. Kada se tome pridodaju i neke zanimljive i praktične mogućnosti, ovoj je distribuciji zbilja teško odoljeti pa ni ne čudi da je mnogi izabiru kao svoj primarni operativni sustav…



Ova se distribucija Linuxa temelji na distribuciji Ubuntu, a vrlo se brzo popularizirala među onima kojima je vizualni dojam visoko na listi prioriteta. Nema što, elementary OS doista nudi iznimnu estetsku kakvoću, a istodobno i sve ono što bi se od jedne distribucije, namijenjene ponajprije kućnim korisnicima, i moglo očekivati. Svaka sličnost sučelja s onim u MacOS-u uopće se ne skriva, a upravo je njegovo dotjerano sučelje ključni motivacijski faktor koji je, kod brojnih korisnika, donio prevagu da se, umjesto kupnje nekog od Appleovih računala, iskoristi postojeći hardver (uključujući i starija Appleova računala) i začini ga ovom distribucijom.


Multitasking View – lijepo je napravljen način za prikazivanje svih otvorenih aplikacija na svim aktivnim radnim površinama, a aktivirat će ga se prečacem Win+S ili Win i strelica prema dolje…

Dakle, elementary OS dolazi s vlastitim sučeljem Pantheon te šačicom njemu svojstvenih aplikacija. Oslanja se na upravitelja prozora Gala, zahvaljujući kojemu sama distribucija obiluje lijepo napravljenim animacijama te vizualno sjajnim dodatkom za lako prebacivanje između radnih površina (kako bi ga se aktiviralo, potrebno je pritisnuti kombinaciju tipki Win+S). Osim toga, tu je i dodatak za brz pregled otvorenih prozora, koji neizmjerno podsjeća na Exposé, popularan na MacOS-u, a taj će se pregled aktivirati prečacem Win+W. Za lakše pokretanje aplikacija zadužen je Slingshot, praktičan panel na kojem su aplikacije nanizane i predstavljene ikonama, a prednost je to što nudi i pretraživanje.

Jednako je tako praktičan i zgodno napravljen Plank, dock za brzo pokretanje aplikacija, koji je smješten na dnu zaslona. S obzirom na to da mu je baza Ubuntu, i to Ubuntu 18.04 LTS, sve one aplikacije koje se mogu instalirati na Ubuntu, radit će na elementary OS-u, a za traženje i instalaciju aplikacija, koristit će se AppCenter. Osim toga, elementary OS nudi i niz drugih aplikacija te neke zgodne detalje. Primjerice, tu je podrška za prikaz slike u slici kada se gleda neki videozapis, a svakako je zgodan detalj i činjenica da je tu poseban modalitet rada, u kojem će biti isključena potencijalna smetala (Do Not Disturb). Jednako je zgodno istaknuti i podršku za roditeljsku zaštitu, pa je lako vremenski ograničiti korištenje računala djeci, ali i ograničiti i korištenje Interneta ili individualnih aplikacija.


App Center poslužit će za laku instalaciju na tisuće dostupnih aplikacija, ali pomoću njega će se primati i instalirati ažuriranja za sam operacijski sustav

Za surfanje je tu Epiphany, koji je ujedno i službeni web-preglednik za GNOME, kao i druge ti***ne aplikacije, poput reproduktora glazbe, preglednika slika, videoreproduktora, tekstualnog editora za programere, kalendar i tome slično, koje se sve odreda ističu funkcionalnim minimalizmom. Kada su performanse u pitanju, tu nema posebnih zamjerki, no oni koji eventualno traže naprednije mogućnosti, vjerojatno će elementary OS naći previše ograničavajućim, dok se idealnim čini upravo za početnike. Za razliku od Deepina, moguće ga je isprobati bez instalacije, pa je to i uputno napraviti. No, gotovo je to sigurno, jednom kada se elementary OS proba te se doživi njegov estetski minimalizam (diskretne animacije definitivno upotpunjuju ukupan dojam), teško će mu se odoljeti.

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

Deepin - kineski ljepotan

Ova estetski iznimno dojmljiva distribucija Linuxa kineskih korijena, utemeljena na Debianu, privući će ponajprije one kojima je vizualni dojam od velike važnosti, a čini se da je takav broj korisnika popriličan. Naime, popularnost joj u posljednje vrijeme strelovito raste pa se svrstava među najpopularnije distribucije Linuxa uopće…

Unatrag nekoliko godina nastao je svojevrsni trend u svijetu Linuxa te je postalo dostupno nekoliko raznih distribucija koje, prije svega, naglašavaju baš estetiku i jednostavnost. Među najljepše i najzanimljivije distribucije svrstava se upravo Deepin, a ono što će se odmah uočiti, činjenica je da je riječ o estetski iznimno dotjeranoj distribuciji Linuxa. Štoviše, već je pri instalaciji jasno da je prioritet naglasiti estetiku i sve učiniti jednostavnim, i time prikladnim upravo potpunim početnicima. Deepin definitivno nudi jednu od najjednostavnijih instalacijskih procedura, koja ne samo da je prilagođena početnicima, nego je i vizualno dotjerana i usklađena, pa je dojam tim bolji.

Deepin se obavezno mora instalirati, i nije zamišljen da ga se koristi kao live distribucija. Ipak, može ga se bez problema instalirati u virtualno okruženje, ako ga se želi isprobati, s time da treba računati na nešto smanjene performanse, a jednom kada ga se doista i instalira te se računalo pokrene s novim operacijskim sustavom, prikazat će se i kratak vodič s pregledom onoga što distribucija nudi, kao i kratki pregled specifičnosti njegova sučelja. Taj se vodič nipošto ne bi trebao preskočiti zato što će se tako vrlo lako upoznati s onime što Deepin nudi, i zašto se toliko razlikuje od brojnih drugih distribucija.

Upravljačka ploča, ne samo da je izvedena jednako lijepo kao i ostatak sučelja, nego je i dovoljno praktična, pa je naknadno podešavanje postavki zapravo pravi užitak…

Osim što mu je sučelje vizualno lijepo i prilično usklađeno, ono je i vrlo praktično. Štoviše, u redovnom korištenju Deepina na trenutke će se posve zaboraviti da se zapravo radi o distribuciji Linuxa koja je utemeljena na Debianu. Sve su postavke dostupne preko lijepo osmišljene upravljačke konzole (Control Center), a tu je i niz drugih praktičnih stvarčica, kao što je dock na dnu zaslona, notifikacijski centar koji nalikuje na onaj u Windowsima 10, famozni Multitasking view te brojne druge sitnice i detalji. Zanimljivo je istaknuti kako je njegovo sučelje, Deepin Desktop Environment (DDE), utemeljeno na HTML-u 5 i WebKitu, a mora ga se pohvaliti i zbog činjenice da su njegovi dizajneri doista obratili pozornost na svaku sitnicu.
Deepin dolazi i s hrpicom vlastitih aplikacija, kao što su DPlayer, DMusic, Deepin System Monitor te App Store, koji je zapravo ljepši klon softverskog centra s Ubuntua, pa ni ne čudi da koristi upravo Ubuntuove repozitorije za instalaciju softvera. Zasmetati mogu jedino njegovi naglašeni kineski korijeni, no to je vrlo lako sasvim ignorirati. Osim toga, tu je i niz drugih aplikacija otvorena kôda koje su sasvim ti***na oprema za Linux. Podrška za hardver je solidna, a korisničko iskustvo izvrsno. Na umu samo treba imati da lijepo sučelje nosi i određene zahtjeve, pa se u računalu očekuje minimalno 2 GB memorije s dvojezgrenim procesorom Intel Pentium G3250 s taktom od 3.20 GHz. Optimalna konfiguracija je računalo s 8 GB memorije i četverojezgrenim procesorom Intel Core i5-4460 s taktom od 3.20 GHz te barem 64 GB diska. No, to su zahtjevi s kojima danas baš nitko ne bi trebao imati problema, ali ovo svakako nije distribucija kojom bi se oživjelo neko doista starije računalo.


Instalacija Linuxa u samo četiri osnovna koraka? Uz Deepin, i to je moguće, a mora mu se priznati da nudi doista jednu od najjednostavnijih instalacijskih procedura u svijetu Linuxa…

IZVOR:
Matija Gračaninbug.hr

Predmet: Re:Linux za pocetnike

---

Kako početi s Linuxom?

Iskušavanje različitih distribucija Linuxa je prilično jednostavno i isprva čak i poželjno, a najbolje je iskoristiti neko virtualizacijsko rješenje kao što je to VirtualBox kada se upušta u distro hopping…

Svijet Linuxa isprva može biti prilično zbunjujuć, a prva stepenica obično je izbor neke od distribucije Linuxa. Njih ima zaista mnogo, a jedan od razloga je taj što zapravo svatko s dovoljno tehničkog znanja može napraviti vlastitu distribuciju, čak i na temelju neke postojeće, i onda je slobodno ponuditi. Tu su i neki zbunjujući elementi kao što su različita grafička korisnička sučelja (desktop environment), među kojima su najpopularniji Cinnamon, MATE, Gnome, KDE, LXQt i Xfce, a brojne distribucije nude i različite varijante grafičkih sučelja pa se za jedno treba odlučiti već pri preuzimanju instalacije (sučelja je moguće i naknadno instalirati i prilagođavati). Međutim, upravo sloboda izbora i tako velika raznovrsnost, ono je što početnike nerijetko odbije od Linuxa. Zato se za početak time uopće ne treba previše zamarati. Kako će se Linux koristiti, tako će se stjecati više znanja, a onda će se moći izabirati rješenja prema vlastitom ukusu, uključujući i grafičko sučelje.

Ono što je dobro kod Linuxa, činjenica je da ga u dobrom dijelu slučajeva ne treba instalirati, a ako se to već mora, onda ga se vrlo lako može instalirati u virtualnom okruženju, kao što je ono koje nudi VirtualBox, te željenu distribuciju iskušati i provjeriti ispunjava li očekivanja. Štoviše, distro hopping isprva je čak i poželjna aktivnost kako bi se što više upoznao Linux, no u konačnici je za stabilan rad uputno izabrati jednu od popularnih distribucija i od tada nadalje držati se nje. Od same instalacije Linuxa ne treba zazirati, jer odavno su prošla vremena kada je to bilo složeno. Većinom je potrebno napraviti bootabilnu USB memoriju, za što je vrlo lako pronaći upute, a onda s njom pokrenuti računalo te dalje na zaslonu pratiti upute.

Universal USB Installer maleni je koristan programčić s kojim je u tren oka moguće napraviti bootabilnu USB memoriju s nekom do popularnih distribucija Linuxa (https://bit.ly/3nknqza)
Dakle, početak upoznavanja Linuxa ne treba odgađati nego se jednostavno treba upustiti u tu svojevrsnu avanturu bez previše razmišljanja i okolišanja, izabrati neku od distribucija Linuxa i početi je koristiti isto onako kako bi se koristio i Windows. Nešto što na prvi pogled možda izgleda nemoguće, ali iznenađujuće je blizu. Kako bismo ipak pripomogli snalaženju u šumi brojnih distribucija, odlučili smo izdvojiti nekoliko njih koje su doista najprikladnije za potpune početnike, uz nekoliko korisnih savjeta i nezaobilaznih uputa, i tako pomoći pri tim prvim neodlučnim koracima.

IZVOR:
Matija Gračanin
bug.hr