iCentar » iC » Vijesti i obavjestenja » Hrast je lužnjak ce pomoci za izracun klime

zxz	04.08.2011 16:41
Predmet:Hrast je lužnjak ce pomoci za izracun klime Zbog nalaza u Bosanskoj posavini, koji će poslužiti u izučavanje klime u posljednjih 10.000 godina, znat ćemo šta nas očekuje u budućnosti, kazao je profesor Thomasz Wazny Grupa američkih naučnika s Cornell Universitu iz New Yorka već treći put boravi u Orašju izučavajući nalazišta abonosa kojih u svijetu ima vrlo malo. Naime, abonos ili crni hrast je lužnjak koji je nekoliko hiljada godina sazrijevalo u mulju rijeka bez prisustva zraka mijenjajući svoja svojstva. Promjene se dešavaju pod utjecajem minerala u vodi, čineći da drvo postupno mijenja svoju boju od svijetle do bakrenosmeđe i crne. Potpuno crno drvo je staro oko 7-8 hiljada godina. Osim same boje, drvo mijenja i svoju tvrdoću, tako da poprima do 40 posto veću tvrdoću nego što je imalo prije preobrazbe u abonos. Nakon vađenja iz svog hiljadugodišnjeg staništa s dna korita rijeke, uz pomoć specijalno obučenih ronilaca za rad u mutnim vodama, deblo abonosa potrebno je strpljivo i brižno sušiti godinu, kako se naglom dehidracijom ne bi raspalo u prah. Nalazišta abonosa su i u svijetu vrlo rijetka. U našim krajevima nalaze se u starim i sadašnjim koritima rijeka Save, Vrbasa, Bosne, Drine i Krapine. Drvo abonosa je izuzetno važno i u proučavanju klimatske prošlosti Zemlje. Godovi hrasta u sebi skrivaju tajnu prošlosti koja bi mogla razotkriti i magličastu budućnost planete, a time i samu budućnost čovječanstva. Povodom trećeg povratka u BiH američkog profesora Thomasza Waznya sa saradnicima primio je predsjednik Vlade Posavskog kantona Marijan Oršolić. "Abonos drvo govori o historiji jednog kraja, ali i o klimi. Istraživanjem koje se provodi na lokacijama u Posavini, jedinim u Europi te vrste, rješavamo otvorena pitanje vezana za klimu. U Orašju radimo nešto svjetskih razmjera vrlo korisno za arheologiju i općenito za nauku. Kad datiramo našu historiju, uvijek je pitanje kako to precizno možemo učiniti. Zbog vrijednih nalaza u Posavini, koji će poslužiti u istraživačkom radu vezanom za izučavanje klime u posljednjih 10.000 godina, radit će se procjena o tome kakva nas klima očekuje u budućnosti", kazao je profesor Wazny. Koliko ****sanska posavina iznimno područje za istraživanja govori podatak da je za svega dva dana istraživanja u Orašju pronađeno čak 32 uzorka abonosa, a za dvije godine u cijeloj Europi pronađeno tek nekoliko uzoraka.

zxz

04.08.2011 16:41

Predmet:Hrast je lužnjak ce pomoci za izracun klime

Zbog nalaza u Bosanskoj posavini, koji će poslužiti u izučavanje klime u posljednjih 10.000 godina, znat ćemo šta nas očekuje u budućnosti, kazao je profesor Thomasz Wazny
Grupa američkih naučnika s Cornell Universitu iz New Yorka već treći put boravi u Orašju izučavajući nalazišta abonosa kojih u svijetu ima vrlo malo. Naime, abonos ili crni hrast je lužnjak koji je nekoliko hiljada godina sazrijevalo u mulju rijeka bez prisustva zraka mijenjajući svoja svojstva. Promjene se dešavaju pod utjecajem minerala u vodi, čineći da drvo postupno mijenja svoju boju od svijetle do bakrenosmeđe i crne. Potpuno crno drvo je staro oko 7-8 hiljada godina.

Osim same boje, drvo mijenja i svoju tvrdoću, tako da poprima do 40 posto veću tvrdoću nego što je imalo prije preobrazbe u abonos. Nakon vađenja iz svog hiljadugodišnjeg staništa s dna korita rijeke, uz pomoć specijalno obučenih ronilaca za rad u mutnim vodama, deblo abonosa potrebno je strpljivo i brižno sušiti godinu, kako se naglom dehidracijom ne bi raspalo u prah.

Nalazišta abonosa su i u svijetu vrlo rijetka. U našim krajevima nalaze se u starim i sadašnjim koritima rijeka Save, Vrbasa, Bosne, Drine i Krapine. Drvo abonosa je izuzetno važno i u proučavanju klimatske prošlosti Zemlje.

Godovi hrasta u sebi skrivaju tajnu prošlosti koja bi mogla razotkriti i magličastu budućnost planete, a time i samu budućnost čovječanstva.

Povodom trećeg povratka u BiH američkog profesora Thomasza Waznya sa saradnicima primio je predsjednik Vlade Posavskog kantona Marijan Oršolić.

"Abonos drvo govori o historiji jednog kraja, ali i o klimi. Istraživanjem koje se provodi na lokacijama u Posavini, jedinim u Europi te vrste, rješavamo otvorena pitanje vezana za klimu. U Orašju radimo nešto svjetskih razmjera vrlo korisno za arheologiju i općenito za nauku. Kad datiramo našu historiju, uvijek je pitanje kako to precizno možemo učiniti. Zbog vrijednih nalaza u Posavini, koji će poslužiti u istraživačkom radu vezanom za izučavanje klime u posljednjih 10.000 godina, radit će se procjena o tome kakva nas klima očekuje u budućnosti", kazao je profesor Wazny.

Koliko ****sanska posavina iznimno područje za istraživanja govori podatak da je za svega dva dana istraživanja u Orašju pronađeno čak 32 uzorka abonosa, a za dvije godine u cijeloj Europi pronađeno tek nekoliko uzoraka.