Izgleda kako nije u pitanju tek još jedan u nizu trendova i novih oblika. U našoj podsvijesti bi mogla se skrivati želja za odmicanjem od četverokuta i oštrih kutova koji su definirali naše uređaje desetljećima. Neuroestetičari poput Oshina Vartaniana, neuroznanstvenika s kanadskog Sveučilišta u Torontu, proučavaju neurološku podlogu za ono što smatramo lijepim. Lani je, koristeći funkcionalnu magnetsku rezonancu, ispitivao reakcije ljudi na slike soba, tražeći od njih procjenu jesu li im lijepe ili nisu.
Ogromna većina soba koje su dobile povoljnu ocjenu imale su zakrivljene značajke i namještaj. Skeniranje je otkrilo kako zakrivljeni oblici stimuliraju centre za užitak u mozgu, dok oštri kutovi aktiviraju one zadužene za otkrivanje prijetnji.
Slično je istraživanje, sa sličnim ishodom, obavljeno 2010. u muzeju umjetnosti Walters u američkom gradu Baltimoreu, gdje su brojnim posjetiteljima pokazival objekte ravnih ili zakrivljenih obrisa.
Elektronika je već desetljećima bila zarobljena u četvrtaste oblike, uglavnom zbog ograničenja u proizvodnji. To se mijenja. Samsung je prošlog listopada izbacio pametni telefon Galaxy Round, koji koristi verziju stakla Gorilla nazvanu Willow.
U Corningu su već najavili nadograđenu inačicu, 3D Gorilla, koje bi se moglo savijati do 75 stupnjeva bez pucanja. A neki proizvođači već pretvaraju umjetno uzgojene safire u zaslone iduće generacije.
Tvrke koje prodaju zakrivljene zaslone tvrde kako oni donose osjetne prednosti. Njihov oblik reflektira manje svjetla, zbog čega su zamagljeniji i produljuju život bateriji. Na televizorima širokih zaslona poboljšavaju središnju točku, što gledatelju daje iluziju uronjenosti u akciju na ekranu.
Iako ne manjka onih koji smatraju kako je riječ o prolaznoj modi, zakrivljeni zasloni su rastuće tržište. Procjenjuje se kako će globalna isporuka televizora s takvim zaslonima rasti s današnjih 800 tisuća na više od od šest milijuna u 2017. godini.
Tportal