iCentar » iC » Vijesti i obavjestenja » Italija traži 13000 sezonskih radnika

Avko	08.05.2015 11:37
Predmet:Re: Italija traži 13000 sezonskih radnika Stanovnicima EU naviknutima na visok standard ne odgovara cijena rada na sezonskim poslovima pa se iz toga razloga zaposljava radna snaga iz zemalja koje nisu clanice EU. Najveca je potraznja za stranom radnom snagom u radu na velikim poljoprivrednim gospodarstvima. U tim poslovima najvise stradavaju koljena i leda. Prema pricanju radnika radi se o fizicki teskim poslovima i po kisi i jakom suncu. Nazalost, ljudi su prisiljeni robovati da bi prehranili i skolovali djecu. Ono sto vas tamo ceka je : lose placen posao, kratak rok rada i laksi otkaz. Nenasilno smo prisiljeni prodavati svoju radnu snagu i izgradivati kapitalisticko drustvo. Zapamtite da radnik moze zivjeti bez kapitaliste, a to je dokazano u socijalistickom drustvu no kapitalista ne moze bez radnika jer bi tada on bio obicni radnik, a ne kapitalista. Dok nam na poljima raste korov, a vocnjaci propadaju mi odlazimo brati jabuke , krastavce i jagode u eu i onda te iste kupujemo na domacem trzistu. Odlazak u zapadne zemlje temelje se na nadi u bolji zivot i veci zivotni standard. U inozemstvu se rade tezi i slabije placeni poslovi ali zbog sjecanja na niski zivotni standard vidljiva su poboljsanja. Vise se radi, ali vise se i ima. S vremenom postajemo tek prosjecni stanovnici koji za prosjecni standard moramo nadprosjecno raditi. Uloga krupnog kapitala nad eksploatacijom svjetske periferije je velika. Pod krinkom spasitelja od zapada danas, a do juce engleska, eksploatacija se vec stoljecima vrsi na isti nacin. Eksploatiranom podrucju ne dopusta se razvoj domace proizvodnje i industrije, a potice se izvoz sirovina i uvoz industrijski obradenih proizvoda. Eksploatirane zemlje dodatno se zaduzuju i potice se razvoj korupcije koja ima za cilj daljne bezbolne realizacije eksploatacije. Do juce su te zemlje bile kolonije , danas su ostale kolonije na moderan nacin. Djecji rad, nikakva zastita na radu, niske place i rad do granica izdrzljivosti. "kad nece brdo muhamedu, muhamed ce brdu". U maticnoj zemlji ako radnik i nade posao uskoro uvida besmislenost polozaja te razmislja o emigraciji. Dodatno se zaduzuje a pri dolasku u zapadnu zemlju uz otplatu duga emigracije mora zaraditi i za zivot. Formalno postoji regulacija koja dozvoljava dolazak odredenog broja radnika uz odredene uvijete ali ona je samo formalna jer postoji i neformalna koja premasuje formalnu. Motiv za egzistencijom jaci je od svih normi te radnik napusta maticnu zemlju. Dodatni priljev radnika u zapadne zemlje snizaca cijenu rada sto se odrazava na povecanje kapitala zapadne zemlje. Poznato je da granicari na americko-meksickoj granici zmire na oko kada je potrebna jeftina radna snaga , a pri prestanku potrebe hvataju ih i vracaju u meksiko. Te iste radnike pustaju vec pri sljedecim potrebama americke industrije i tako u krug. U novije vrijeme primjecena je takva praksa i u njemackoj. Surovi kapitalizam vidljiv je vec na samom pocetku emigracije. Ugurani emigranti u podvozje kamioni, cisterne goriva ili prenatrpani camci daje povecanje profita krijumcaru. Sto je veca razlika izmedu cijene koja mu se plati i nabave sredstava prijevoza te osiguranja transportnih uvijeta to je i profit veci. Kapitalizam je socijalizam bogatih. Dakle moje misljenje je da se uhvatite posla na domacem trzistu, pa uz malo manju zaradu bicete kod kuce uz svoje najmilije. Izuzetak su visokoobrazovani koji ce na zapadu imati bolji rejting u drustvu i vecu socijalnu zastitu te ce moci zivjeti sa familijom.

Avko

08.05.2015 11:37

Predmet:Re: Italija traži 13000 sezonskih radnika

Stanovnicima EU naviknutima na visok standard ne odgovara cijena rada na sezonskim poslovima pa se iz toga razloga zaposljava radna snaga iz zemalja koje nisu clanice EU. Najveca je potraznja za stranom radnom snagom u radu na velikim poljoprivrednim gospodarstvima. U tim poslovima najvise stradavaju koljena i leda. Prema pricanju radnika radi se o fizicki teskim poslovima i po kisi i jakom suncu. Nazalost, ljudi su prisiljeni robovati da bi prehranili i skolovali djecu. Ono sto vas tamo ceka je : lose placen posao, kratak rok rada i laksi otkaz. Nenasilno smo prisiljeni prodavati svoju radnu snagu i izgradivati kapitalisticko drustvo. Zapamtite da radnik moze zivjeti bez kapitaliste, a to je dokazano u socijalistickom drustvu no kapitalista ne moze bez radnika jer bi tada on bio obicni radnik, a ne kapitalista. Dok nam na poljima raste korov, a vocnjaci propadaju mi odlazimo brati jabuke , krastavce i jagode u eu i onda te iste kupujemo na domacem trzistu. Odlazak u zapadne zemlje temelje se na nadi u bolji zivot i veci zivotni standard. U inozemstvu se rade tezi i slabije placeni poslovi ali zbog sjecanja na niski zivotni standard vidljiva su poboljsanja. Vise se radi, ali vise se i ima. S vremenom postajemo tek prosjecni stanovnici koji za prosjecni standard moramo nadprosjecno raditi. Uloga krupnog kapitala nad eksploatacijom svjetske periferije je velika. Pod krinkom spasitelja od zapada danas, a do juce engleska, eksploatacija se vec stoljecima vrsi na isti nacin. Eksploatiranom podrucju ne dopusta se razvoj domace proizvodnje i industrije, a potice se izvoz sirovina i uvoz industrijski obradenih proizvoda. Eksploatirane zemlje dodatno se zaduzuju i potice se razvoj korupcije koja ima za cilj daljne bezbolne realizacije eksploatacije. Do juce su te zemlje bile kolonije , danas su ostale kolonije na moderan nacin. Djecji rad, nikakva zastita na radu, niske place i rad do granica izdrzljivosti. "kad nece brdo muhamedu, muhamed ce brdu". U maticnoj zemlji ako radnik i nade posao uskoro uvida besmislenost polozaja te razmislja o emigraciji. Dodatno se zaduzuje a pri dolasku u zapadnu zemlju uz otplatu duga emigracije mora zaraditi i za zivot. Formalno postoji regulacija koja dozvoljava dolazak odredenog broja radnika uz odredene uvijete ali ona je samo formalna jer postoji i neformalna koja premasuje formalnu. Motiv za egzistencijom jaci je od svih normi te radnik napusta maticnu zemlju. Dodatni priljev radnika u zapadne zemlje snizaca cijenu rada sto se odrazava na povecanje kapitala zapadne zemlje. Poznato je da granicari na americko-meksickoj granici zmire na oko kada je potrebna jeftina radna snaga , a pri prestanku potrebe hvataju ih i vracaju u meksiko. Te iste radnike pustaju vec pri sljedecim potrebama americke industrije i tako u krug. U novije vrijeme primjecena je takva praksa i u njemackoj. Surovi kapitalizam vidljiv je vec na samom pocetku emigracije. Ugurani emigranti u podvozje kamioni, cisterne goriva ili prenatrpani camci daje povecanje profita krijumcaru. Sto je veca razlika izmedu cijene koja mu se plati i nabave sredstava prijevoza te osiguranja transportnih uvijeta to je i profit veci. Kapitalizam je socijalizam bogatih. Dakle moje misljenje je da se uhvatite posla na domacem trzistu, pa uz malo manju zaradu bicete kod kuce uz svoje najmilije. Izuzetak su visokoobrazovani koji ce na zapadu imati bolji rejting u drustvu i vecu socijalnu zastitu te ce moci zivjeti sa familijom.