iCentar » iC » Vijesti i obavjestenja » grade nove termoelektrane, a vec ih imaju previse

Avko	18.12.2015 15:13
Predmet:grade nove termoelektrane, a vec ih imaju previse Strucnjaci tvrde da ce bih, koja ispusta goleme kolicine CO2, zbog eu pravila gradnju TE placati 4 mil.Eura BiH ce EU energetskoj zajednici uskoro morati placati vise od pola mil.KM zbog visoke emisije staklenickih plinova. Zajednica koju cine drzave EU i zemlje zapadnog balkana, planira ukljuciti sve clanice u sustav trgovanja emisijama CO2, cije se ispustanje mora platiti. Bruxelles nece dopustiti veliko oneciscenje u Bih, bez obzira sto ta zemlja mozda nece za 5-10 godina postati clanica EU.. Zbog postojecih i planiranih TE BiH bi mogla placati 282 milijuna eura godisnje, jer bi se cijena mogla popeti s 5 na 30 eurapo toni CO2. U BiH se godisnje iz ugljena proizvede oko 70 % elek.ener, a 30% se proizvede u HE. Unatoc najavama o povecanju cijena za emisije CO2, BiH planira povecati koristenje ugljena jer se planira gradnja Bloka 7 TE Tuzla (450MW), TE Kakanj 8 (300MW), TE Ugljevik 3 (600MW), i TE Banovici (300MW), dok je TE Stanari (300MW) vec u posljednjoj fazi izgradnje. TE na ugljen trenutno godisnje proizvedu oko 9500GW /h elek.energ. i u atmosferu izbace oko 9,5 milijuna tona CO2. Zato se procijenjuje da ce cijena izgradnja jedne elektrane na fosilna goriva , zajedno sa cijenom emisije CO2 za deset godina rada od 2020 do 2030 s cijenom od 30 eura po toni, biti veca od 4 mil. eura. Ipak, investirori zele projekt zapoceti sto prije . Tako je vladu FBiH posjetila delegacija kineskog konzorcija CGGC-GEDI koji je prosle godine izabran za najpovoljnijeg ponudaca za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla. Prema pisanju portala Indikator, kineska delegacija trazi da se konkretiziraju i ubrzaju daljni koraci u provedbi projekta, odnosno jasnije preciziraju uvijeti kreditnog aranzmana s kineskom drzavnom Exim bankom, te osigura podrska vlasti u FBiH za njegovu realizaciju. S druge strane, u posljednjem izvjestaju EU komisije o BiH navodi se da razvoj obnovljivih izvora energije koci nedostatak koordinacije izmedu entiteta , komplicirano administrativno uredenje te podijela nadleznosti. Buduci da BiH planira nastaviti izvoz elekt.energ. ukljucujucu izvoz u zemlje clanice EU ( u tromesjecju izveze u vrijednosti 105 milij.KM) vlasti BiH bi trebale uzeti u obzir mogucnost da ce EU postroziti propise vezane uz uvoz energije iz fosilnih goriva. Zbog obaveza koje donosi clanstvo u EU energetici, BiH bi do 2020 morala 40% ener. dobivati iz obnovljivih izvora energije. Planovi se uglavnom temelje na izgradnji HE . Najvise se otislo u planiranju HE na rijekama Neretva, Sana, zatim na Drini te u kanjonu LJute i Nacionalnog parka Sutjeska. Vevina tih projekata suocena je sa otporom ekoloskih udruga i lokalnog stanovnistva. Nije danas kao u vrijeme druga Tita, nema oš neš nego moraš. Pa tako imamo i dokumentarac o izgradnji Brane na Ramskom jezeru. Kako je to biti netko, a negdje drugdje? Krajem 1960-ih godina u Slavoniju, pa tako i u Požešku kotlinu, doseljavali su se i ljudi iz doline rijeke Rame (BiH), nakon njezinog potapanja, zbog gradnje hidrocentrale. Za sve njih bila je to velika promjena, a za neke i traumatična. Sa sobom su donijeli svoje navike i mentalitet, koji se trebao prilagoditi kraju u koji su došli. Kako su se u tome snašli, što su preuzeli od Slavonaca, a što su svojeg Slavoncima dali, tj. koliko su ostali Ramci, a koliko postali Slavonci pogledajte u dokumentarcu emitiranom na HRTV nemogu staviti video pa evo link: http://www.dailymotion.com/video/x3il6k4

Avko

18.12.2015 15:13

Predmet:grade nove termoelektrane, a vec ih imaju previse

Strucnjaci tvrde da ce bih, koja ispusta goleme kolicine CO2, zbog eu pravila gradnju TE placati 4 mil.Eura
BiH ce EU energetskoj zajednici uskoro morati placati vise od pola mil.KM zbog visoke emisije staklenickih plinova. Zajednica koju cine drzave EU i zemlje zapadnog balkana, planira ukljuciti sve clanice u sustav trgovanja emisijama CO2, cije se ispustanje mora platiti.
Bruxelles nece dopustiti veliko oneciscenje u Bih, bez obzira sto ta zemlja mozda nece za 5-10 godina postati clanica EU.. Zbog postojecih i planiranih TE BiH bi mogla placati 282 milijuna eura godisnje, jer bi se cijena mogla popeti s 5 na 30 eurapo toni CO2.
U BiH se godisnje iz ugljena proizvede oko 70 % elek.ener, a 30% se proizvede u HE. Unatoc najavama o povecanju cijena za emisije CO2, BiH planira povecati koristenje ugljena jer se planira gradnja Bloka 7 TE Tuzla (450MW), TE Kakanj 8 (300MW), TE Ugljevik 3 (600MW), i TE Banovici (300MW), dok je TE Stanari (300MW) vec u posljednjoj fazi izgradnje. TE na ugljen trenutno godisnje proizvedu oko 9500GW /h elek.energ. i u atmosferu izbace oko 9,5 milijuna tona CO2. Zato se procijenjuje da ce cijena izgradnja jedne elektrane na fosilna goriva , zajedno sa cijenom emisije CO2 za deset godina rada od 2020 do 2030 s cijenom od 30 eura po toni, biti veca od 4 mil. eura. Ipak, investirori zele projekt zapoceti sto prije . Tako je vladu FBiH posjetila delegacija kineskog konzorcija CGGC-GEDI koji je prosle godine izabran za najpovoljnijeg ponudaca za izgradnju Bloka 7 TE Tuzla. Prema pisanju portala Indikator, kineska delegacija trazi da se konkretiziraju i ubrzaju daljni koraci u provedbi projekta, odnosno jasnije preciziraju uvijeti kreditnog aranzmana s kineskom drzavnom Exim bankom, te osigura podrska vlasti u FBiH za njegovu realizaciju. S druge strane, u posljednjem izvjestaju EU komisije o BiH navodi se da razvoj obnovljivih izvora energije koci nedostatak koordinacije izmedu entiteta , komplicirano administrativno uredenje te podijela nadleznosti. Buduci da BiH planira nastaviti izvoz elekt.energ. ukljucujucu izvoz u zemlje clanice EU ( u tromesjecju izveze u vrijednosti 105 milij.KM) vlasti BiH bi trebale uzeti u obzir mogucnost da ce EU postroziti propise vezane uz uvoz energije iz fosilnih goriva.
Zbog obaveza koje donosi clanstvo u EU energetici, BiH bi do 2020 morala 40% ener. dobivati iz obnovljivih izvora energije. Planovi se uglavnom temelje na izgradnji HE . Najvise se otislo u planiranju HE na rijekama Neretva, Sana, zatim na Drini te u kanjonu LJute i Nacionalnog parka Sutjeska. Vevina tih projekata suocena je sa otporom ekoloskih udruga i lokalnog stanovnistva.
Nije danas kao u vrijeme druga Tita, nema oš neš nego moraš. Pa tako imamo i dokumentarac o izgradnji Brane na Ramskom jezeru. Kako je to biti netko, a negdje drugdje? Krajem 1960-ih godina u Slavoniju, pa tako i u Požešku kotlinu, doseljavali su se i ljudi iz doline rijeke Rame (BiH), nakon njezinog potapanja, zbog gradnje hidrocentrale. Za sve njih bila je to velika promjena, a za neke i traumatična. Sa sobom su donijeli svoje navike i mentalitet, koji se trebao prilagoditi kraju u koji su došli. Kako su se u tome snašli, što su preuzeli od Slavonaca, a što su svojeg Slavoncima dali, tj. koliko su ostali Ramci, a koliko postali Slavonci pogledajte u dokumentarcu emitiranom na HRTV

nemogu staviti video pa evo link:

http://www.dailymotion.com/video/x3il6k4