iCentar » Dom_Porodica_zdravlje » Zdrav zivot

Avko	07.11.2017 11:36
Predmet:aspirin slavi 120 godina Lijek Aspirin ove godine slavi 120 godina otkako je njemački kemičar Felix Hoffman, koji je radio za farmaceutsku tvrtku Bayer, 1897. godine, sintetizirao acetilsalicilatnu kiselinu, djelatnu tvar Aspirina, do danas najčešće korištenog sredstava protiv boli, zbog čega je uvršten i u Guinnessovu knjigu rekorda. Aspirin se smatra jednim od najvažnijih lijekova 20. stoljeća - iako se gotovo automatski povezuje s glavoboljom, njegova je primjena puno šira, pa je danas Aspirin temeljna terapija za sprječavanje ponovnog moždanog i srčanog udara, simptomatsko ublažavan****lova i snižavanje temperature kod prehlade i gripe. Aspirin je bio prvi “znanstveni” lijek koji se počeo masovno prodavati i prvi od važnih farmaceutskih preparata u obliku tablete, a ne praška, tako da je španjolski filozof Ortega y Gasset 20. stoljeće nazvao “erom aspirina”. No za nastanak acetilsalicilatne kiseline, koja je dobivena kemijskim putem, zaslužno je otkriće salicilata u vrbi, čija je ljekovitost bila poznata još u Hipokratovo doba, navodi Biljana Blažeković sa Zavoda za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta govoreći o biljnim lijekovima koji su promijenili svijet. “Priča o acetilsalicilnoj kiselini počinje još puno godina prije naše ere, kada je prepoznata ljekovitost vrbe. Tako je Hipokrat (oko 400 g. pr. Kr.) ženama davao da žvaču koru vrbe ili piju njezin čaj kako bi im ublažio porođajnu bol. Zahvaljujući otkriću salicina, kao spoja odgovornog za analgetska svojstva vrbe, ubrzo je otkrivena i salicilna kiselina, koja se neko vrijeme koristila protiv boli, vrućice i upale. Pokušavajući ublažiti neugodan okus i neželjena djelovanja salicilne kiseline, godine 1897. u Bayerovu laboratoriju njemački je kemičar Hoffman modificirao njezinu strukturu i tako dobio acetilsalicilnu kiselinu”, navodi Blažeković. Znanstvenici i dalje istražuju nove mogućnosti primjene Aspirina, između ostaloga u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, koje su najčešći uzrok smrtnosti i invalidnosti diljem svijeta. IZVOR: GLAS SLAVONIJE

Avko

07.11.2017 11:36

Predmet:aspirin slavi 120 godina

Lijek Aspirin ove godine slavi 120 godina otkako je njemački kemičar Felix Hoffman, koji je radio za farmaceutsku tvrtku Bayer, 1897. godine, sintetizirao acetilsalicilatnu kiselinu, djelatnu tvar Aspirina, do danas najčešće korištenog sredstava protiv boli, zbog čega je uvršten i u Guinnessovu knjigu rekorda.
Aspirin se smatra jednim od najvažnijih lijekova 20. stoljeća - iako se gotovo automatski povezuje s glavoboljom, njegova je primjena puno šira, pa je danas Aspirin temeljna terapija za sprječavanje ponovnog moždanog i srčanog udara, simptomatsko ublažavan****lova i snižavanje temperature kod prehlade i gripe.
Aspirin je bio prvi “znanstveni” lijek koji se počeo masovno prodavati i prvi od važnih farmaceutskih preparata u obliku tablete, a ne praška, tako da je španjolski filozof Ortega y Gasset 20. stoljeće nazvao “erom aspirina”.
No za nastanak acetilsalicilatne kiseline, koja je dobivena kemijskim putem, zaslužno je otkriće salicilata u vrbi, čija je ljekovitost bila poznata još u Hipokratovo doba, navodi Biljana Blažeković sa Zavoda za farmakognoziju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta govoreći o biljnim lijekovima koji su promijenili svijet.
“Priča o acetilsalicilnoj kiselini počinje još puno godina prije naše ere, kada je prepoznata ljekovitost vrbe. Tako je Hipokrat (oko 400 g. pr. Kr.) ženama davao da žvaču koru vrbe ili piju njezin čaj kako bi im ublažio porođajnu bol. Zahvaljujući otkriću salicina, kao spoja odgovornog za analgetska svojstva vrbe, ubrzo je otkrivena i salicilna kiselina, koja se neko vrijeme koristila protiv boli, vrućice i upale. Pokušavajući ublažiti neugodan okus i neželjena djelovanja salicilne kiseline, godine 1897. u Bayerovu laboratoriju njemački je kemičar Hoffman modificirao njezinu strukturu i tako dobio acetilsalicilnu kiselinu”, navodi Blažeković.
Znanstvenici i dalje istražuju nove mogućnosti primjene Aspirina, između ostaloga u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti, koje su najčešći uzrok smrtnosti i invalidnosti diljem svijeta.

IZVOR: GLAS SLAVONIJE