Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Pomoćni postupci pri programiranju

---

Računalo može riješiti postavljeni zadatak samo ako dobije uputstvo, niz naredbi kako to učiniti. Naredbe moraju biti u obliku u kojem ih računalo razumije. Da bi olakšao pretvaranje zadataka iz svijeta koji ga okružuje u oblik prihvatljiv računalu, čovjek se služi mnogim pomoćnim postupcima, npr.:
planiranjem,
analizom zadatka,
algoritmom,
pseudo jezikom,
dijagramom toka i dr.

Što je zadatak koji treba riješiti računalom složeniji, to je u načelu potrebno više pomoćnih postupaka. Ti su postupci međusobno povezani i redovito se sljedeći postupak oslanja na prethodni. Što se više napreduje pri rješavanju zadatka, prikaz zadatka postaje sve podrobniji, razlučeniji na manje radnje i sličniji konačnom računalnom programu koji će dovesti do željenog rješenja.

---

Predmet:Planiranje

---

Prvi korak u rješavanju bilo kojeg opsežnijeg zadatka jest planiranje. Kao i u svakom drugom poslu, tako i pri izradbi računalnog programa dobro planiranje može uštedjeti mnogo truda, vremena i novca. Planiranjem se predviđa tko će, kada i što raditi.

---

Predmet:Analiza zadatka i specifikacija

---

Prvi preduvjet da bi se neki zadatak mogao uspješno riješiti jest znati kako zapravo zadatak glasi. Iako se na prvi pogled može činiti da je zadatak jasan, podrobnijim razmatranjem često se ustanovi da zadatak nije u potpunosti jasno određen. Zbog toga je prije svega potrebno analizirati zadatak.

Analiza zadatka je raščlamba i potpuno razumijevanje zadatka i željenih rezultata. Pokazalo se da je to jedan od najsloženijih i najtežih koraka pri nastanku programa. Rezultat analize je specifikacija zadatka, koja sadržava dovoljno podataka da bi se taj zadatak mogao riješiti.

Specifikacija je dokument koji sadržava podroban popis i opis zadataka i željenih rezultata. Specifikacija zadatka nije prijedlog kako ga riješiti, već samo točan opis što je na raspolaganju i što se želi dobiti kao rezultat.

---

Predmet:Algoritam

---

Algoritam je naputak kako riješiti neki zadatak ili obaviti neki posao. Algoritam redovito svodi cjelokupan zadatak na rješavanje više jednostavnijih, manjih radnji. Ako je algoritam jasno i podrobno napisan, tada je dovoljan da bi osoba koja nikad nije rješavala taj zadatak na temelju algoritma mogla doći do rješenja. Algoritam je pogodno prikazati dijagramom tijeka ili naredbama pseudo jezika.

---

Predmet:Dijagram toka

---

Dijagram tijeka (engl. flow chart) je grafički prikaz algoritma. On je pomoćno sredstvo koje je neovisno o programskom jeziku i računalu, a vizualizira zadatak pa on postaje pregledniji. Dijagram tijeka sastoji se od niza jednostavnih geometrijskih likova spojenih usmjerenim crtama. Usmjerene crte pokazuju tijek rješavanja zadatka.

---

Predmet:Pseudo jezik

---

Algoritam zapisan pseudo jezikom ili pseudokodom naziva se tobožnji program (grč. pseudos – laž). Premda taj zapis nalikuje na računalni program, ne može se izravno primijeniti na računalu jer nije napisan programskim jezikom.

Pseudo jezik se sastoji od kratkih izraza na govornom jeziku koji opisuju i ukratko objašnjavaju pojedine radnje algoritma. Pri zapisivanju algoritma pseudo jezikom treba nastojati zadatak razložiti na što manje radnje. Te bi radnje trebale biti tako male da se za svaku od njih može naći odgovarajuća naredba pseudo jezika. Kako u pseudo jeziku ne postoje ograničenja koja svaki programski jezik ima, pseudo jezik omogućuje mnogo pregledniji i jednostavniji prikaz načina na koji se zadatak može riješiti.

Na temelju algoritma zapisanog pseudo jezikom programer može napisati program u bilo kojemu programskom jeziku.
Ne postoji opće prihvaćena norma načina pisanja pseudo jezika već svaki autor može u načelu rabiti svoj način pisanja. U

---

Predmet:Programiranje

---

Svi navedeni pomoćni postupci služe kako bi se programeru olakšali i pojednostavnili postupak izrade prikaza zadatka u obliku prihvatljivom računalu. Kako je jedini oblik zadatka koji je računalu prihvatljiv, (koji računalo “razumije”) oblik zapisan programskim jezikom, konačni rezultat mora biti računalni program. Programiranje je postupak zapisivanja temeljnih radnji naredbama odabranog programskog jezika.

Svaki programski jezik rabi vlastiti, ograničeni skup riječi koje imaju posebna značenja. Takve se riječi nazivaju ključnim riječima. Za svaki programski jezik propisana su stroga pravila slaganja ključnih riječi u naredbe i u program. Takva se pravila nazivaju sintaksa.

Upoznavši značenje i način djelovanja svake naredbe, programer može započeti s kombiniranjem tih naredaba u program. Jedan te isti zadatak može se izvršiti s pomoću više različitih programa.

---