Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Evropa spriječila Aktu

---

Njemu je došao kraj: Sporni sporazum o borbi protiv falsifikovanja, Akta, sada više ne može da stupi na snagu, odlučili su poslanici Evropskog parlamenta. To je uspjeh i hiljada demonstranata koji su se protivili Akti.
Mjesecima je Jan Filip Albreht vodio kampanju protiv sporazuma Akta. Evroposlanik iz redova njemačkih Zelenih sada uživa u trijumfu. Ali, on je i te kako svjestan da bez pritiska sa ulice, odbacivanje sporazuma nikako ne bi bilo zagarantovano.

"Sigurno su protesti doprinijeli da se privuče pažnja za argumente protivnika Akte u Evropskom parlamentu i da se time i velike stranke izlože pritisku kako bi se izjasnile za ili protiv sporazuma."

Uspješno djelovanje javnog mnjenja na glasanje o sporazumu Akta Albreht vidi kao potvrdu za demokratski pristup u EU. Poslanici su ozbiljno shvatili građane, kaže Albreht.

Pri tom je na početku postojala samo dobra namjera. Akta je trebalo da suzbije uvoz falsifikovanih marki sa Dalekog istoka i stvori međunarodne standarde u borbi protiv povrede autorskih prava na internetu, na primjer kod ilegalnog daunlodovanja video i muzičkog materijala.

Samo falsifikovanjem proizvoda u Evropi nastaje šteta od osam milijardi evra godišnje. Sporazum je nastao višegodišnjim pregovorima između EU, SAD i još 11 država. Ipak Akta je sadržala i neke manjkavosti.

Prije svih su korisnici interneta ustali protiv sporazuma. U mnogim evropskim metropoloma ljudi su izašli na ulice. Oni su strahovali od jače cenzure interneta i vlasnika prava koji bi i pri manjim prekršajima mogli da zahtjevaju pretjerano visoke sume odštete od korisnika. Umjesto toga, protivnici Akte su predložili da se snažnije gone ponuđači ilegalnih sadržaja. Osim toga, sastavljačima Akte se prebacivalo da su više nego što je potrebno izlazili u susret prijedlozima industrije, a da su manje uzimali u obzir interese zemalja u razvoju i zemalja na pragu industrijskog razvoja. Takođe je kritikovano što se o sporazumu pregovaralo iza zatvorenih vrata i daleko od očiju javnosti.

Evropski poslanik Daniel Kaspari iz njemačke Hrišćansko-demokratske unije ne gleda toliko kritički na sporazum. On žali zbog odluke Evropskog parlamenta. Jer, sporazum je, kako kaže, uprkos svim nedostacima mogao da znači pomak u pravcu zaštite autorskih prava.

"U EU imamo oko 10.000 radnih mjesta koja su ugrožena ili su već izgubljena zahvaljujući falsifikovanim proizvodima. Imamo milione potrošača čije je zdravlje ugroženo zbog falsifikovanih proizvoda ili koji kupuju proizvode lošijeg kvaliteta za mnogo novca. Danas smo prokockali šansu da na tom planu nešto promijenimo", kaže Kaspari.

Poslanik Jan Filip Albreht ipak ističe da je odbijanje sporazuma važno kako bi se pokrenula iskrena i otvorena rasprava o zaštiti intelektualnog vlasništva.

(deutsche welle)

---

Predmet:Re: Evropa spriječila Aktu

---

Ono što možda nikad neće biti prezentovano da je masa onoga što Acta i slični papiri treba da štiti u stvari plagijat.
Da prikažemo prizemno. Lokalna pjevaljka iskopira i preradi pjesmu iz Turske ili Grčke. Budući da je štiti institut za zaštitu prava potražuje od TV stanica naknadu za izvođenje, prodaje CD-ove i sl. Nikome ne plača autorsku naknadu za ono što je pođonila.
E sad prevedite da je pjevaljka međunarodna pop-zvijezda iza koje stoje timovi advokata, da u torbici nosi USA pasoš i Gold American Express, a pođonila je pjesmu Đonko Mileve(izmišljeno ime). Sirota Mileva po kafanama pjeva pjesme koje joj je napisao brat Begzudin. Budući da su lokalci, nemaju para da zaštite svoja autorska prava niti čak da snime svoj CD.
Onog momenta kad međnarodna pop-pjevaljka od Milevine pjesme napravi HIT, jer ona je već zvijezda i bolje će prodati polovno smeće nego neki anonimus vrhunsku stvar, svi prst upere u Milevu i kažu vidi što je pođonila. Masa hitova kojima pop zvijezde danas drže Top pozicije na medijskim listama su u stvari obrade(sa više ili manje dorade). Tu ne spadaju textovi hit smeća gdje Bejonce i slične kroz čitavu pjesmu ponavlja dvije rečenice.
Idemo dalje. Intelektualna svojina u svijetu softwarea. Čitavi timovi u MS i sličnim kompanijama surfaju 24h dnevno po forumima poput ovog pregledavajući sve što bi ih moglo navesti na neka rješenja.
Onog momenta kad to nađu prilagode sebi i u najkračem mogučem roku to je jedam od miliona registrovanih patenata.
Po jednoj procijeni 45% registrovanih patenata od strane MS-a j e u stvari UKRADENO na ovaj način.
E sad treća dimenzija: ind dizajn. Ako neko napravi sportski auto koje samo sliči na Lamburgini i nazove ga Lambardo i kao logo stavi propetog bika na zelenoj podlozi teško je dokazati da je u pitanju plagijat. Zna se ko će uzimati pravog lamba, a ko jadnu kopiju.

---