Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Prezentacijske vještine

---

Prezentacijske vještine

Šta vam prvo padne na pamet kada čujete riječ prezentacija? Velika govornica sa mikrofonom, sa puno publike ili nešto slično tome? Da, i to je prezentacija, ali i svaki put kada se upoznajete sa nekim, kada tražite posao (na primjer, na intervjuu...) ili plasirate novu poslovnu ideju ili uslugu, vi nešto prezentujete. Svaki put kada diskutujete sa nekim vi prezentujete svoj stav. Naravno, u „neformalnoj" prezentaciji na vama je da dozirate pravila dobre prezentcaije u onoj mjeri u kojoj vam to odgovara, ali ako je situacija zahjtevnija i ako su veći ulozi u igri, naučite kako se to radi profesionalno.

Dakle, da krenemo od definicije, poenta svake dobre prezentacije je da za kratko vrijeme plasirate „svoj proizvod", istaknete njegove kvalitete, da oslušnete povratnu informaciju (koja vam može poslužiti da vas dalje usmjeri) i ako ste ubjedljivi i jasni, ako ste inspirativni i energični, ako umijete da prenesete entuzijazam za temu prezentacije, ljudi će od vas više kupovati, više vas slušati, više doprinositi vašem timu.

Dobru prezentaciju čine:

Sadržaj - Svaka dobra prezentacija treba prije svega da se bazira na kvalitetnom sadržaju koji treba da bude informativan, dakle, da sadrži dovoljno informacija da obavijesti slušaoce o temi o kojoj se govori ali ne i da ih zaguši suvišnim detaljima. Ono na šta još treba obratiti pažnju je da sadržaj bude prilagođen auditorijumu, pa shodno tome ne bi trebalo da koristite usko stručne termine ukoliko vas neće moći svi razumijeti. Takođe obratite pažnju na interesovanja, znanja i iskustvo koje ima publika kojoj se obraćate i prilagodite tome svoju prezentaciju. Na primjer, stručnoj publici ćete se obraćati na jedan način i sa stručnim sadržajem, mlađoj publici ćete moći da pristupite možda neformalnije i da pričate o više osnovnim stvarima i zanimljivostima koji će im držati pažnju, pa čak ćete se možda i ležernije obući kako biste se približili publici... U svakom slučaju, poruke tako konstruišite da mogu da budu zapamćene i imajte na umu da publika može upamtiti samo ograničen broj različitih ključnih stvari ili poruka. Ne možete se raširiti na previše tema. I naravno - morate se pobrinuti da sadržaj bude logično strukturiran i lak za razumjevanje, a ako koristite vizuelnu prezentaciju, ona mora da bude lako čitljiva i pregledna, sa taman toliko teksta koliko je potrebno. Ne suviše šarena i iritirajuća za oko, ali takođe ne ni vizuelno dosadna.

Struktura - Prezentacija takođe treba da bude jasna i dobro struktuirana. Prije svega mora da bude isplanirana i da ima logičan početak, sredinu i kraj. Ukoliko se budete držali ovog uputstva, tok vaše prezentacije će imati logičan slijed te vaše slušaoce neće zbunjivati a tako će i vaša poruka biti jasno poslana. Na ovaj način ste u poziciji da vi kontrolišete svoju prezentaciju a ne ona vas! Važno je i da, shodno cilju prezentacije, jasno date do znanja šta ste željeli da postignete - da li da informišete svoju publiku, motivišete, naučite ili nešto drugo. Takođe, vaša završna riječ treba da ima voma snažana efekat, ona treba da sumira cijelu prezentaciju i da iznese vašu finalnu poruku.

Priprema - Kako biste ispoštovali gore navedena uputstva morate dobro da se pripremite i da detaljno osmislite šta i kako želite da bude organizovano ili predstavljeno u sklopu vaše prezentacije. Odredite koju poruku želite da prenesete. Pripremite materijal koji će vam biti potreban (literatura koja će potkrijepiti vaše stavove, fotografije, video klipovi...). A kada je prezentacija sadržajno uređena pređite na uređivanje prostora gdje će se vaša prezentacija održati. Pripremite materijal koji će vam trebati kao podsjetnik ili će vam služiti da bolje publici dočarate to o čemu pričate ili će biti dio onoga što ćete dijeliti publici. Takođe, priprema obuhvata i ispitivanje prostora u kome ćete držati prezentaciju (ukoliko vam je to do sada nepoznat prostor). U zavisnosti od teme prezentacije, možda ćete željeti da vam publika bude bliže, ili da imate prostor da šetate kroz publiku, ili vam je potrebna mala sala u kojoj će se formirati prisnija atmosfera ili vam treba dobro prirodno svjetlo.. Sve su to faktori o kojima treba razmisliti unaprijed. Osim toga, dobra priprema obuhvata i vaše vježbanje prezentacije, kako biste na samoj prezentaciji ostavili utisak osobe koja potpuno zna šta radi i o čemu priča i prezentacija joj je uigrana i prirodno teče. U sklopu toga, morate obratiti jako pažnju na vrijeme i kroz vježbanje prezentacije mjeriti koliko vam je vremena za nju potrebno, kako biste se uklopili u raspoloživi termin. Nemojte zapasti u zamku da držite dugačke prezentacije - najvećem broju ljudi one su zaista dosadne. A ako držite neku vrstu predavanja ili obrađujete temu koja zaista zahtijeva dosta vremena, onda napravite barem pauze na svakih 45 - 60 minuta i u prezentaciji se fokusirajte samo na bitne stvari.

Ljudski faktor u prezentaciji

Osim onoga šta ćete reći, dakle osim samog sadržaja i poruka koje želite da pošaljete, jako je važno na koji način ćete to učiniti, kojom bojom i i intonacijom glasa, kakvim stavom tijela i pokretima. Uspješnost prezentacije zavisi od pripreme i u velikoj mjeri od vježbe i iskustva, ali nekoliko sljedećih savjeta mogu u tome da vam pomognu:

Glas kao koristan alat

Glas je vaš put do uspjeha, on može da utiče da nešto fenomenalno pripremljeno, loše zvuči i da tako nehotice upropastite mukotrpan rad. Glas posjeduje karakteristike koje mogu da odrede uspješnost vaše prezentacije.

Jačina - intenzitet glasa je jako bitan ali s obzirom da nije lako, niti korisno vikati tokom cijele prezentacije, treba naći način kako da pričate tako da vas svi čuju a da vi pri tom ne morate da vičete. Plansko korištenje variranja intenziteta glasa može da vam pomogne da istaknete najvažnije dijelove prezentacije da biste održali pažnju svojih slušalaca

Ton -način na koji koristite ton svoga glasa može da vas približi publici. Ton je odličan alat kojim ćete moći da se poslužite da biste prenijeli emocije i da istaknete kraće poruke. Promjenom tona mijenjate „osećaj" kod svojih slušalaca i time možete uticati na efekte i rezultate nakon prezentacije. Veoma ozbiljnim tonom, punim straha, svojim slušaocima možete „unijeti" nemir u raspoloženje, a sa samopouzdanjem i optimizmom u glasu možete im unijeti pozitivniji i motivisaniji stav ka nečemu... Naravno, u zavisnosti od vaše namjere. A značajan za prenošenje emotivnog utiska svakako jeste i tempo kojim govorite. Što brže govorite činit ćete se dinamičnijim i energičnijim, ali naravno, ne smijete ni preterati u brzini kojom govorite jer vas ljudi neće razumjeti. Pogotovo ako govorite o složenim temama za koje je većini ljudi potrebno više vremena da prime informaciju i razumiju je kako treba. Ipak, ne treba djelovati ni flegmatično ni uspavljivati publiku svojim glasom. . Sjetite se samo profesora ili učitelja koji su sve vreme mrmljali sebi u bradu ili govorili tiho i jednolično tokom cijelog časa. Sigurno vam nisu držali pažnju.

Govor tijela

Na prezentaciji, osim svojim glasom, svojim govorom tijela takođe privlačite pažnju svoje publike i što je još važnije šaljete određenu poruku. Govor tijela u nekim situacijama može da bude puno glasniji od vaših riječi te je veoma važno da obratite pažnju na to kako će vas ljudi vidjeti. Sam stav tijela je veoma značajan, jer neko ko je ispravljen i „ponosnog" držanja daleko lakše može da vas uvjeri u smisao svoje prezentacije, da ostavi utisak pouzdane osobe, sigurne u sebe, da vam u skladu sa time proda svoj proizvod ili nešto slično. Dobar stav govori da znate šta radite i da vam je stalo do toga, a time automatski dobijate povjerenje svoje publike. Takođe, osim držanja važno je i vaše kretanje tokom prezentacije, koje treba da bude smireno i plansko, jer nervozna šetnja gore-dole, cupkanje u mjestu, mlataranje rukama i slični potezi tijela samo sugerišu da ste nervozni ili imate tremu i apsolutno nisu preporučljivi.

izvor

---

Predmet:Prezentacijske vještine

---

(nastavak)

Gestikulacija, kao neverbalni dio komunikacije, mora da postoji ali, kao što smo rekli, nervozno mahanje rukama vam ne može puno pomoći da objasnite publici ono što želite. Ukoliko unaprijed znate da imate ovakav problem, pripremite flomaster (ne hemijsku olovku jer ljudi imaju tendenciju da kliktanjem koje sami ne primjećuju stvore nervozu kod svoje publike) koji ćete sve vrijeme držati u rukama i na veoma suptilan način spriječiti sebe da „ne mlatite" rukama.

Kontakt očima je veoma važan, jer na taj način stvarate osjećaj bliskosti sa publikom a ta bliskost vam omogućava da bolje plasirate svoju informaciju. Takođe, povećava kredibilitet govornika, pouzdanost informacija i interesovanje. Ukoliko imate manju publiku, možete s vremena na vrijeme na svakoj osobi da zadržite pogled, čime joj sugerišete da obraćate pažnju na nju i pridajete joj značaj. Jer samim tim što je u vašoj publici, svaka osoba je za vas značajna. Međutim, ukoliko imate veliku publiku, logično je da nećete moći da uhvatite svačiji pogled, ali i tada možete da prelazite pogledom s lijeva, preko sredine na desno ili obrnuto i da ne zapostavite nijedan dio publike.

Ekspresija lica je takođe veoma značajna za prezen taciju i može biti veoma snažno oruđe. Ljudi gledaju jedni u druge kako bi primili emociju koju emituju a na prezentaciji sve oči su uprte u vas i ljudi upijaju vaše emocije. Smijeh je moćan ključ za prenos sreće, prijateljstva, toplote i dopadljivosti i ako se budete smijali budite sigurni da to neće proći bez efekta i neprimjećeno. Naravno, taj osmijeh mora biti iskren.

Trema - ubica prezentacija!

Spremni ste za finalno izvođenje vaše prezentacije, publika se okupila sve je spremno i čeka vas. Vi izlazite napolje i stajete na „pozornicu" i... ništa... Glas ne izlazi iz vašeg grla, noge vam se tresu a ruke znoje... Promuckujete par riječi i shvatate da vam ne ide i nastavljate samo da čitate sa slajdova... Nervoza zaista umije da uzme svoj danak i da sve što ste do tada radili ima malo uticaja na to da se izborite sa njom. Naš prijedlog je da se ne borite! Umjesto da prikrivate i sakrivate nešto što je izuzetno očigledno vi prihvatite tu svoju tremu pa čak možete i napraviti neku šalu na svoj račun (ne pretjerivati!). Iskoristite je u svoju korist i adrenalin koji vam doprema, dok god je prisutna, može da bude jako koristan i da vas učini strastvenijim i ubedljivijim nego inače. Kad osjetite tenziju i strah zapamtite da ih svi imaju, ali da ih samo rijetki koriste radi svoje dobiti. Prvo se potrudite da umirite svoj glas i opustite svoje tijelo koliko možete i tada počnite. Kako vrijeme odmiče tako ćete se polako smirivati a adrenalin će vam dati vatrenosti i živost. Isto to važi i za slučaj da napravite neku grešku u govoru, spotaknete se ili se desi bilo šta slično, zbog čega možete da „zablokirate" usred prezentacije. Zapamtite da se to dešava i najboljim govornicima i da je jedina ispravna stvar u tim trenucima da prosto nastavite dalje, ispravite se, možda čak i uz šalu na svoj račun. Kad se to desi, sjetite se samo kako se Elvis Presley snašao kada je zaboravio riječi pesme, ispred velike publike na koncertu. Oblio ga je znoj, ali prosto je nastavio dalje i izvukao se uz snalažljivost i šalu.

Vježba kao ključ uspjeha

Kako bi vaša prezentacija bila uspješna, morate da vidite gdje su joj mane tj. trebalo bi da probate pred nekim da je održite. Vježba će vam koristiti na više načina, moći ćete da ispravite sve manjkavosti prezentacije, a "publika" pred kojom je izvodite vam može dati povratnu informaciju vezanu za sadržaj i stil prezentacije. Ukoliko nemate publiku tj. nekoga ko će vam pomoći da izanalizirate prezentaciju, jedna od mogućnosti je da se snimate kamerom, pa pregledate sami taj snimak. Ponovite svoju prezentaciju što više puta jer ćete ****lje izvesti kada bude vrijeme za to a i možete da mijenjate tehnike pa da vidite koja vam najviše odgovara.

---