Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Umjetna inteligencija dolazi

---

Japanska je tvrtka otpustila 34 svoja zaposlenika i zamijenila ih sustavom umjetne inteligencije.
Osiguravateljska firma uložila je u UI koja će izračunavati isplate korisnicima njihove police, prenosi Interesting Ingeenering.
UI – jeftinija i brža od ljudskih zaposlenika
Tvrtka Fukoku Mutual Life procijenjuje kako će produktivnost skočiti za 30 posto. UI sustav platili su 200 milijuna jena (12.277.000 kuna), a očekuju da će uštedjeti 140 milijuna jena (8.594.000 kuna) svake godine, čak i uz troškove održavanja.
Tako će od sada UI procesirati desetke tisuća zdravstvenih dokumenata klijenta. U stanju je vršiti proračune po određenim zadanim varijablama, poput duljine boravka u bolnici, priješnjim operacijama i ranijim zdravstvenim problemima.
No ljudsko će osoblje morati odobriti svaku isplatu, unatoč tome što će UI znatno smanjiti vrijeme proračuna.
Unatoč navedenim koristima, 34 zaposlenika koji uskoro napuštaju svoja radna mjesta nisu oduševljeni ovakvom odlukom uprave tvrtke.
Tehnologija razmišlja poput čovjeka

Sustav se temelji na IMB-ovom Watson Exploreru, za kojeg je IBM izjavio kako se radi o tehnologiji koja “može razmišljati poput čovjeka”, o čemu su se milijuni osvjedočili tjekom Watsonova nastupa na TV kvizu Jeopardy!.Uz to, IBM je izjavio i kako sustav Watson može “analizirati i interpretirati sve vaše podatke, uključujući nestrukturirani tekst, slike, audio i video”.
Iako se u Japanu nedavno govorilo i o robotima dovoljno pametnim da pohađaju prestižno Tokijsko sveučilište, neki ipak priznaju današnje nedostatke umjetne inteligencije.
“UI nije dobra u odgovaranju na one vrste pitanja koja zahtijevaju sposobnost shvaćanja značenja preko širokog spektra”, izjavio je Moriko Arai, profesor na Nacionalnom institutu informatike.

Zasto je digitalna pismenost vazna?
U izvještaju objavljenom ovoga tjedna, australska organizacija Foundation for young Australians (FYA – Fundacija za mlade Australce) tvrdi da se do 70% mladih priprema za poslove koji u budućnosti više neće postojati. Izvještaj uz to izražava zabrinutost zbog smanjenja broja početnih, ‘ulaznih’ poslova koji bi trebali osobama koje završavaju školovanje omogućiti ulazak u određenu profesiju te daljni razvoj karijere.
Slično upozorava i Odbor za gospodarski razvoj Australije, koji predviđa da se “oko pet milijuna australskih radnih mjesta, oko 40% radne snage, suočava se s velikom vjerojatnošću da će ih unutar 10 do 15 godina zamijeniti računala”.
Masovni gubitak radnih mjesta zbog automatizacije ne prijeti samo Australiji, već i brojnim drugim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Poslovi kojima najviše prijeti opasnost da budu automatizirani su uredsko administracijsko osoblje, blagajnice, računovođe i tajnice.
Kao odgovor na promjenu radnih zahtjeva, predlaže se fokusiranje obrazovanja na znanost, tehnologiju, inžinjerstvo i matematiku, s obzirom da oni nude vještine potrebne najbrže rastućim poslovnim granama.

Digitalna pismenost
Ono što bi moglo biti problem niska je digitalna pismenost većine stanovništva. Dok se o pismenosti općenito razmišlja kao o nečemu za što se pobrine rano školovanje, digitalna pismenost uključuje vještine kao što su programiranje, sinteza i manipulacija podacima te korištenje i upravljanje kompjuteziranim, digitalnim i automatiziranim sustavima.
Da bi se uspjelo u nadolazećem novom radnom poretku, uz digitalnu pismenost potrebno je biti dobar i u lateralnom razmišljanju, kao i biti inovativan, spreman na suradnju, te poduzetan. Dodajte tome i tradicionalna umijeća pismenosti poput čitanja i pisanja i dobiti ćete složenu sliku što sve ta nova vrsta pismenosti zahtijeva.
Trenutačno se nalazimo u prijelaznoj fazi između stare proizvodne industrije i uslužnog sektora te poslova koji se koncentriraju na obnovljive vrste energije i društveno pokretana poduzetništva. Stoga je potreban i obrazovni sustav koji bi bio u stanju pratiti nove poslovne zahtjeve.
Iako bi dobar početak bilo učenje računalnog programiranja u školama, neki stručnjaci smatraju da se računala ne bi trebala koristiti u ranim godinama osnovnog školstva, gdje bi i dalje trebale prevladavati tradicionalnije metode.
IZVOR:Net.hr

---