Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Linux nikad pristupačniji korisnicima i zato ga trebate probati jos danas

---

U dinamičnom i promjenjivom svijetu operativnih sustava, rasprava između Linuxa i Windowsa nastavlja privlačiti paznju IT entuzijasta i profesionalaca. Obje platforme nude jedinstvene značajke i mogućnosti, zadovoljavajući različite potrebe i preferencije korisnika. Ovaj članak istrazuje ključne razlike između Linuxa i Windowsa, njihove snage, slabosti i područja primjene. Od prilagodljivosti do sigurnosti, performansi i jednostavnosti koristenja, istrazujemo kritične aspekte koji razlikuju ova dva operativna sustava. I naravno, ovo je poticaj da probate koristiti neku od distribucija Linuxa kako biste dobili uvid u neki drugi OS. Ako ste se naviknuli na Windowse, mozda je vrijeme da probate Linux samo da vidite kako drugi OS-ovi rade i sto vam sve mogu ponuditi. Mozda se iznenadite da su Linuxi danas jednako user-friendly kao Windowsi i praktički mozete raditi na njima sve kao i na drugim operativnim sustavima. Gaming ćemo ovog puta ostaviti po strani.

1. Cijena
Kada je riječ o odabiru operativnog sustava, trosak je često glavna briga za mnoge korisnike. U tom pogledu, Linux ima ogromnu prednost nad Windowsima. Linux je operativni sustav otvorenog koda (engl. open source), sto znači da je besplatan za koristenje, modificiranje i distribuciju. To je u suprotnosti s Windowsima, koji zahtijeva plaćenu licencu za svaku instalaciju, u rasponu od 99 do 199 dolara.
Razlika u troskovima između ta dva operativna sustava postaje jos očitija kada se uzmu u obzir potrebe poduzeća ili organizacija. Za tvrtku sa stotinama ili tisućama računala, trosak Windows licenci moze brzo narasti. Nasuprot tome, Linux se moze instalirati na koliko god računala je potrebno, bez dodatnih troskova.
Stovise, trosak softvera također je faktor koji treba uzeti u obzir. Dok postoji mnogo besplatnih i open-source aplikacija dostupnih za Linux, neki vlasnički (engl. proprietary) softver moze zahtijevati plaćenu licencu. Međutim, trosak tih licenci često je nizi nego za njihove Windows ekvivalente. Na primjer, popularni uredski paket LibreOffice besplatan je na Linuxu, dok Microsoft Office zahtijeva plaćenu pretplatu.
Osim početnog troska, treba uzeti u obzir i trosak odrzavanja i nadogradnji. Linux je poznat po svojoj stabilnosti i sigurnosti, sto znači da zahtijeva manje odrzavanja i manje nadogradnji. S druge strane, Windows zahtijeva redovite nadogradnje i zakrpe kako bi osigurao sigurnost i stabilnost.
Nadalje, trosak hardvera također je vazan čimbenik. Dok Linux moze raditi na starijem ili manje moćnom hardveru, Windowsi često zahtijevaju snazniji hardver za glatko funkcioniranje. To znači da korisnici mozda moraju ulagati u novi hardver prilikom nadogradnje na novu verziju Windowsa.
Linux nudi značajne ustede u troskovima u usporedbi s Windowsom, u smislu licenci, softvera, odrzavanja i hardvera. Dok Windows moze biti preferirani izbor za neke korisnike zbog svog korisnički sučelja i opsezne kompatibilnosti softvera, Linux je jasan pobjednik u smislu troskova.

2. Prilagodljivost
Jedna od najznačajnijih prednosti Linuxa u odnosu na Windows je razina prilagodbe koju nudi. Linux je operativni sustav otvorenog koda, sto znači da korisnici imaju slobodu modificirati i prilagoditi ga svojim potrebama i preferencijama. Ova razina prilagodbe nije moguća s Windowsima, koji su vlasnički (engl. proprietary) operativni sustav.
Postoji nekoliko načina na koje Linux nudi vise opcija prilagodbe od Windowsa. Prvo, Linux omogućuje korisnicima da biraju između različitih radnih okruzenja (engl. desktop environments), od kojih svako ima svoj jedinstveni izgled i dojam. Neka popularna radna okruzenja uključuju GNOME, KDE i Xfce. Korisnici također mogu prilagoditi izgled svog radnog okruzenja mijenjanjem pozadine, ikona i fontova.
Osim radnih okruzenja, Linux također nudi sirok raspon windows managera, koji kontroliraju raspored i izgled prozora. Neki popularni windows manageri uključuju Openbox, Fluxbox i i3. Korisnici mogu prilagoditi svoj windows manager mijenjanjem dekoracija prozora, dodavanjem ili uklanjanjem panela te konfiguriranjem prečaca na tipkovnici.
Jos jedno područje u kojem Linux briljira u smislu prilagodbe je naredbeni redak (CLI; command line interface). Linux CLI je moćan alat koji omogućuje korisnicima da obavljaju sirok raspon zadataka, od upravljanja datotekama i direktorijima do instaliranja softvera i konfiguriranja postavki sustava. Korisnici mogu prilagoditi svoje CLI iskustvo stvaranjem aliasa, postavljanjem varijabli okruzenja i koristenjem prilagođenih shell skripti.
Nadalje, Linux omogućuje korisnicima da prilagode ponasanje svog sustava modificiranjem sistemskih datoteka i konfiguracijskih datoteka. Na primjer, korisnici mogu prilagoditi način na koji se njihov sustav pokreće uređivanjem GRUB bootloader konfiguracijske datoteke. Također mogu prilagoditi način na koji sustav rukuje hardverom uređivanjem Xorg konfiguracijske datoteke.
Nasuprot tome, Windows nudi vrlo ograničene opcije prilagodbe. Iako korisnici mogu promijeniti pozadinu radne povrsine i instalirati third-party teme, ne mogu prilagoditi sustav na istoj razini kao Linux. Na primjer, Windowsi ne nude istu razinu kontrole nad CLI-jem, a korisnici ne mogu modificirati sistemske datoteke i konfiguracijske datoteke na isti način kao kod Linuxa.

3. Sigurnost
Kada je riječ o sigurnosti, Linux se dugo smatra sigurnijim od Windowsa. To se pripisuje nekoliko čimbenika, uključujući prirodu otvorenog koda Linuxa, njegovim robusnim sigurnosnim značajkama i manjoj korisničkoj bazi.
Jedan od glavnih razloga zasto se Linux smatra sigurnijim jest njegova priroda otvorenog koda. Jezgra Linuxa i mnoge njegove komponente su otvorenog koda, sto znači da je kod javno dostupan za pregled i poboljsanje. To omogućava sigurnosnim stručnjacima i programerima da brzo identificiraju i poprave ranjivosti. Nasuprot tome, Windows je vlasnički operativni sustav, sto znači da njegov izvorni kod nije javno dostupan. To otezava identificiranje i popravljanje ranjivosti.
Linux također ima nekoliko ugrađenih sigurnosnih značajki koje ga čine sigurnijim od Windowsa. Na primjer, Linux koristi strogi model korisničkih privilegija, sto znači da korisnici dobivaju samo minimalnu razinu pristupa potrebnu za obavljanje svojih zadataka. To pomaze u sprječavanju sirenja zlonamjernog softvera i uzrokovanja stete. Osim toga, Linux ima robustan firewall i sigurnosne alate koji se mogu koristiti za praćenje i kontrolu mreznog prometa.
Jos jedan čimbenik koji doprinosi sigurnosti Linuxa je njegova manja korisnička baza. Dok je Windows dominantan operativni sustav, Linux koristi relativno mali broj korisnika. To ga čini manje privlačnom metom za napadače, jer ima manje potencijalnih zrtava. Dodatno, Linux zajednica poznata je po svojoj svijesti o sigurnosti, a korisnici često brzo prijavljuju i popravljaju ranjivosti.
Nasuprot tome, Windows ima mnogo veću korisničku bazu, sto ga čini privlačnijom metom za napadače. Također, Windows je povijesno bio skloniji ranjivostima zbog svoje slozenosti i velikog broja third-party aplikacija koje na njemu rade. Iako je Microsoft posljednjih godina ulozio značajne napore u poboljsanje sigurnosti Windowsa, on jos uvijek zaostaje za Linuxom u pogledu sigurnosti.

4. Stabilnost i performanse
Kada je riječ o stabilnosti i performansama, Linux se dugo smatra pouzdanijim i učinkovitijim operativnim sustavom. To se pripisuje nekoliko čimbenika, uključujući njegovu prirodu otvorenog koda, robusni dizajn i učinkovito upravljanje resursima.
Linux je također dizajniran da bude stabilniji od Windowsa. Jezgra Linuxa dizajnirana je da bude robusna i otporna na greske, sto znači da moze podnijeti pogreske i kvarove bez rusenja sustava. Kao sto smo rekli, Linux koristi strogi model korisničkih privilegija, sto znači da korisnici dobivaju samo minimalnu razinu pristupa potrebnu za obavljanje svojih zadataka. To pomaze u sprječavanju sirenja zlonamjernog softvera i uzrokovanja stete.
Sto se tiče performansi, Linux se općenito smatra učinkovitijim od Windowsa. To uključuje učinkovito upravljanje resursima i lagani dizajn. Linux koristi raspoređivač procesa (engl. process scheduler) koji je dizajniran za maksimiziranje koristenja resursa sustava, sto pomaze osigurati da sustav radi glatko čak i pod velikim opterećenjem. Osim toga, Linux je dizajniran da bude lagan, sto znači da zahtijeva manje memorije i diskovnog prostora od Windowsa. To ga čini dobrim izborom za stariji ili manje moćan hardver.
Nasuprot tome, Windows je poznat po povremenoj nestabilnosti i slabijim performansama. Windows je povijesno bio skloniji rusenjima i usporavanjima zbog svoje slozenosti i velikog broja aplikacija koje na njemu rade.

5. Upravljanje softverom
Jedna od najznačajnijih prednosti Linuxa u odnosu na Windowse je njegov robusni sustav upravljanja paketima. Linux distribucije koriste upravitelje paketa (engl. package managers) za automatizaciju procesa instalacije, azuriranja i uklanjanja softvera. To čini upravljanje softverom na Linuxu jednostavnim i jedan je od razloga zasto je Linux toliko popularan među programerima i sistem administratorima.
Nasuprot tome, Windows koristi tradicionalniji pristup upravljanju softverom. Softver se obično instalira preuzimanjem instalacijskog programa s interneta ili - nekad davno - s CD/DVD-a. To moze biti dugotrajan proces, posebno kada su u pitanju azuriranja. Osim toga, Windows nema ugrađeni upravitelj paketa, sto znači da korisnici moraju koristiti third-party alate ili ručno azurirati softver.
Postoji nekoliko prednosti koristenja package managera na Linuxu. Prvo, dotični alat olaksava instalaciju softvera. Korisnici jednostavno mogu pretrazivati softver koji zele instalirati, a upravitelj paketa će se pobrinuti za ostatak. To je za razliku od Windowsa, gdje korisnici trebaju pretrazivati softver, preuzeti instalacijski program i zatim pokrenuti instalacijski program.
Drugo, upravitelji paketa olaksavaju azuriranje softvera. Kada se izda nova verzija paketa, upravitelj paketa će automatski preuzeti i instalirati azuriranje. To osigurava da korisnici uvijek koriste najnoviju verziju svog softvera i pomaze u odrzavanju sigurnosti sustava.
Treće, upravitelji paketa olaksavaju uklanjanje sofbtvera. Kada korisnik zeli deinstalirati paket, jednostavno treba koristiti upravitelja paketa za njegovo uklanjanje. To je za razliku od Windowsa, gdje korisnici trebaju ručno deinstalirati softver, sto moze biti dugotrajan proces te se mogu dogoditi određene greske.
Osim upravitelja paketa, Linux također ima veliki repozitorij softvera koja je dostupan za instalaciju. Repozitorij sadrzi svasta - od open-source aplikacija do vlasničkog softvera. Korisnici mogu pregledavati repozitorij i instalirati softver koji im je potreban s nekoliko klikova misem.
Nasuprot tome, Windows nema centralnu repozitoriju softvera. Umjesto toga, korisnici trebaju pretrazivati softver na internetu, a neki softver mozda trebaju platiti. Osim toga, Windows nema istu razinu podrske za open-source softver kao Linux.

6. Zajednica
Jedna od najznačajnijih prednosti Linuxa u odnosu na Windows je velika i aktivna zajednica korisnika i programera. Ova zajednica je poznata po svojoj spremnosti da pomaze drugima, a dostupni su brojni resursi za pomoć korisnicima u učenju i rjesavanju problema.
Linux zajednica sastoji se od raznolike skupine ljudi, uključujući programere, sistemske administratore i krajnje korisnike. Ova raznolikost znači da postoji bogatstvo znanja i iskustva koje moze pomoći korisnicima s njihovim pitanjima i problemima.
Postoji nekoliko načina za pristup Linux zajednici. Jedan od najpopularnijih načina je putem internetskih foruma. Ovi forumi su odlično mjesto za postavljanje pitanja, dijeljenje znanja i učenje od drugih. Neki popularni Linux forumi uključuju Ubuntu Forum, Linux Mint Forum i Arch Linux Forum.
Drugi način za pristup Linux zajednici je putem IRC (Internet Relay Chat) kanala. Ovi kanali su odlično mjesto za razgovor s drugim Linux korisnicima u stvarnom vremenu. Neki popularni Linux IRC kanali uključuju #linux i #ubuntu na Freenodeu.
Osim internetskih foruma i IRC kanala, postoje i mnoge Linux korisničke grupe diljem svijeta. Ove grupe se sastaju uzivo kako bi razgovarali o Linuxu, dijelili znanje i pomagali jedni drugima s problemima koje imaju. Neke korisničke grupe su opće Linux grupe, dok se druge fokusiraju na specifične distribucije ili teme.
Linux zajednica je također poznata po svojoj spremnosti da doprinese razvoju Linuxa. Mnogi Linux korisnici su također programeri i pridonose razvoju Linuxa pisanjem koda, popravljanjem bugova i dodavanjem novih značajki. Ovaj model razvoja vođen zajednicom jedan je od razloga zasto je Linux tako stabilan i pouzdan.
Nasuprot tome, Windows zajednica je mnogo manja i manje aktivna od Linux zajednice. Iako postoje internetski forumi za Windows korisnike, oni nisu toliko aktivni kao Linux forumi. Osim toga, postoji manje Windows korisničkih grupa i IRC kanala.

izvor: pcchip.hr[img][/img]

---