Prikazi cijelu temu
19.09.2013 13:41
19.09.2013 13:41
Predmet:Re: Brojevi otpremnica/Prijemnica
Pozdrav svima.
Ova tema na ovom forumu je valjda jedina u svemiru vezana uz ovu tematiku. Ja sam u ovim vodama ravno 10 godina i upravo radim drugu generaciju programa za obračun i otkup žitarica i uljarica. Moj program komunicira s mosnom vagom i analizatorom zrna (Dickey John / GAC2000) i potpuno automatizira prijem i analizu i kasniju obradu, obračun i sl. Nekad su ljudi (a bogme neki još i dan danas) ručno prepisivali podatke i radili obračune "pješice", ili prepisivali podatke u neki program u clipperu, acessu, i sl. koji je uglavnom radio samo za strogo definirane parametre i metode obračuna. Radio sam s dosta ljudi i malo tko razumije kompletan posao u obračunu, bilo tehnolozi, bilo knjigovođe...
Obračun se svodi na svođenje vlage i hektolitra na standard i bonificiranje. Bonificiranje je korekcija otkupne cijene ili skladišne mase ovisno o vlazi, hektolitru, primjesi, defektu, lomu i uljnosti. Uglavnom se radi financijski ili količinski, no postoji i treći (navodno točniji) princip - izračunom koeficijenta koji ima karakter količinskog oblika nagrađivanja. Koeficijenti bi zapravo opet trebali biti preračunani postotci koji se inače koriste u klasičnom količinskom izračunu. Tu je još i metoda nagrađivanja boljeg kvaliteta, pa izračun cijene sušenja ili cijene otkupa sirovog zrna (kukuruz), itd... Ona 2 u izračunu hektolitra je zbilja zbunjujuća i radi se o standardu primjese. Upravo sam se danas čudio svojim formulama od prije 10 godina i tome da se primjesa koristi u izračunu hektolitra, no očigledno je tako. Nije mi logično, no program koristi nekoliko firmi već 10 godina, između ostaloga i samo Ministarstvo Poljoprivrede i sl. i nitko se nije bunio na obračun pa je valjda ok. Onaj broj 80 je maksimalni hektolitar na koji se zaokružuje hektolitar veći od te vrijednosti. U praksi se prije par godina dešavalo da ljudi u suhoj i rodnoj godini dovoze pšenicu s hektolitrom 82 ili 83 no on se svejedno zaokružuje na tam maksimum 80. Od ulazne mase se odbija ulazni kalo i to se smatra ulaznom masom na koju se rade sve korekcije i bonifikacije i na kraju se dobije skladišna količina. Na nju se obračunavaju unošenje i/ili iznošenje robe, izračunava vrijednost robe i sl, a sušenje i kvaliteta i kvantiteta preuzimanja (analiza i obračun) se obračunavaju na ulaznu masu.
Iskreno i sam sam ovig dana imao upitnike iznad glave pišući storane procedure za primjenu obračuna. Ja sve imam složeno tako da mogu imati neograničen broj shema obračunavanja (parametara i načina obračuna) i cijenika koji se primjenjuju na obračunu i praktički više ne treba moja asistencija za bilo koju izmjenu. Inače koristim Delphi, Firebird bazu(server) i neke dodatne komponente za reporte, kontrole, pristup bazi itd, itd. dok je prva verzija koristila Paradox bazu i Delphi 7.
Nadam se da sam bar malo pomogao.
Pozdrav svima.
Ova tema na ovom forumu je valjda jedina u svemiru vezana uz ovu tematiku. Ja sam u ovim vodama ravno 10 godina i upravo radim drugu generaciju programa za obračun i otkup žitarica i uljarica. Moj program komunicira s mosnom vagom i analizatorom zrna (Dickey John / GAC2000) i potpuno automatizira prijem i analizu i kasniju obradu, obračun i sl. Nekad su ljudi (a bogme neki još i dan danas) ručno prepisivali podatke i radili obračune "pješice", ili prepisivali podatke u neki program u clipperu, acessu, i sl. koji je uglavnom radio samo za strogo definirane parametre i metode obračuna. Radio sam s dosta ljudi i malo tko razumije kompletan posao u obračunu, bilo tehnolozi, bilo knjigovođe...
Obračun se svodi na svođenje vlage i hektolitra na standard i bonificiranje. Bonificiranje je korekcija otkupne cijene ili skladišne mase ovisno o vlazi, hektolitru, primjesi, defektu, lomu i uljnosti. Uglavnom se radi financijski ili količinski, no postoji i treći (navodno točniji) princip - izračunom koeficijenta koji ima karakter količinskog oblika nagrađivanja. Koeficijenti bi zapravo opet trebali biti preračunani postotci koji se inače koriste u klasičnom količinskom izračunu. Tu je još i metoda nagrađivanja boljeg kvaliteta, pa izračun cijene sušenja ili cijene otkupa sirovog zrna (kukuruz), itd... Ona 2 u izračunu hektolitra je zbilja zbunjujuća i radi se o standardu primjese. Upravo sam se danas čudio svojim formulama od prije 10 godina i tome da se primjesa koristi u izračunu hektolitra, no očigledno je tako. Nije mi logično, no program koristi nekoliko firmi već 10 godina, između ostaloga i samo Ministarstvo Poljoprivrede i sl. i nitko se nije bunio na obračun pa je valjda ok. Onaj broj 80 je maksimalni hektolitar na koji se zaokružuje hektolitar veći od te vrijednosti. U praksi se prije par godina dešavalo da ljudi u suhoj i rodnoj godini dovoze pšenicu s hektolitrom 82 ili 83 no on se svejedno zaokružuje na tam maksimum 80. Od ulazne mase se odbija ulazni kalo i to se smatra ulaznom masom na koju se rade sve korekcije i bonifikacije i na kraju se dobije skladišna količina. Na nju se obračunavaju unošenje i/ili iznošenje robe, izračunava vrijednost robe i sl, a sušenje i kvaliteta i kvantiteta preuzimanja (analiza i obračun) se obračunavaju na ulaznu masu.
Iskreno i sam sam ovig dana imao upitnike iznad glave pišući storane procedure za primjenu obračuna. Ja sve imam složeno tako da mogu imati neograničen broj shema obračunavanja (parametara i načina obračuna) i cijenika koji se primjenjuju na obračunu i praktički više ne treba moja asistencija za bilo koju izmjenu. Inače koristim Delphi, Firebird bazu(server) i neke dodatne komponente za reporte, kontrole, pristup bazi itd, itd. dok je prva verzija koristila Paradox bazu i Delphi 7.
Nadam se da sam bar malo pomogao.