Prikazi cijelu temu 06.03.2011 12:24
roza Van mreze
Super Moderator
Registrovan od:06.01.2009
Lokacija:Tuzla


Predmet:Algebra u geometriji
Matematicki jezik sluzi nam da se lakse izrazimo i da usavrsavamo teoriju. On je proizvod razvoja dugog 25 vijekova. Najplodniji period razvoja matematickog jezika bila su posljednja 2 vijeka. Matematicke teorije izkazivane su deskripotivno.

Interesantno je kako se razvijala aritmetika. Ona je bila pokusaj sinteze euklidovske geometrije i pitagorejske aritmetike.

Elementarna geometrija razvila se 1000 godina ranije i bavila se prostornim odnosima i osobinama uglavnom simetricnih figura. Anticka grcka misao nije razdvajala ove oblasti od filozofije i estetike, a isto se odnosilo na broj i aritmetiku. U svemu je trazena harmonija, proporcija i simetrija, a to je uoblicavano u aristotelovske sisteme dedukcije i opste logičke zakone.

Posmatrajmo problerm rjesavanja jednacina drugog i treceg stepena (neke nepoznate puteve). Arapski matematicari uspjesno su se bavili slozenijim problemima. Ako uzmemo u obzir da se Dekartova analiticka geometrija javila 1000 godina kasnije njihove ideje i postupci bili su genijalni. Za konkretne probleme u trgovini, nasljedjivanju i raznim proracunim trebalo je pronaci najefikasniji nacin koristeci se geometrijom novo uvedenom terminologijom i podesnim indijskim brojkama, kao i bitno drugacijim pristupom dotadasnjoj geometriji Danas mi koristimo termin aritmetikom kroz geometriju.

Ne mozemo reci da su Arapi izmislili geometrijski pristuo algebri. Oni su vecu paznju poklanjali broju i aritmetici. Kod Grka ona nije bila na cijeni, ako izuzmemo Patagoru. Brojeve su zapisivali slovima koristeci njihovu poziciju a alfabetskom poretk;
tri eneade, za jedinice, desetice i stotine, znak za nulu nije bio poznat.
"Ne treba se stidjeti nikakvog posla, pa čak ni onog najprljavijeg; treba se stidjeti samo besposlenog života." - Tolstoj