Prikazi cijelu temu
24.08.2011 14:22
24.08.2011 14:22
Predmet:Rakija
rajska tekucina ujedno i napitak i lijek i konzervans i otapalo i i i ...
U svakom slucaju radi se o etilalkoholu u smjesi sa vodom i aromaticnim sastojcima Pogodan da se dobija u kucnoj radinosti od svega i svacega gdje ima secera direktno vrenjem ili svega i svacega gdje ima skroba koji se opet nekako pretvara u secere pa opet vrenje i eto ga carski napitak. Znaci rakijalizacija je postupak dobivanja alkoholnog napitka iz raznih vrsta secera pomocu vrenja, pri cemu je neophodno tu secernu smjesu destilirati da bi se odvojili nepozeljni od pozeljnih sastojaka. Znaci za finalni proizvod nam je potrebna sirovina, katalizator (germa) i posude za drzanje i kazan za destilaciju. U zavisnosti od sirovina, razlikujemo vocne, zitne, gomoljke, komiovice i svega sto ima skrob ili secer. Naravno pravi se od onog cega ima besplatno ili od onog sto se bojimo da ce propasti.
Jednostavno se skupi jedna vrsta voca u pogodnu posudu koja ako se ceka da se uhvati kvasac iz vazduha ostavlja otvorena ili ako se dodaje kvasac drzi zatvorena. U svakom slucaju u procesu fermentacije secera u alkohol, potreban je kvasac, ali je kiseonik jako nepozeljan jer dolazi do oksidacije svega i svacega pa se na kraju dobiju kojekakve kiseline a narocito je losa ocatna. Zbog tog je pametnije dodati kulturu kvasca i onemoguciti proistup vazduha. Posto se u toku fermentacije oslobadja dosta velika kolicina ugljicnog dioksida, potrebno je postavizti tzv vrenjak ili sifon ili komad crijeva napunjen vodom da ugljen dioksid nesmetano odlazi a da je onemogucen pristup vazduha. Posto tu ima svega i svacega a najvise jako agresivnih spojeva, potrebno je imati i odgovarajucu posudu. Najbolja je posebna plastika, staklo ili inox a ostalo sa zadrskom. Aluminijum nikako, drvo nepozeljno zbog ciscenja... Posuda mora imati dovoljno veliki otvor sa poklopcem da se moze voce ubaciti, da se moze evtl promijesati i da se moze potpuno zatvoriti. Najbolje je kad je u poklopcu montiran taj vrenjak, ali nije neophodno.
Posto i voce nije sve isto potrebno je ako se moze odvojiti kostice, ako se moze samljeti a kod nekih vrsta voca koje je podlozno zelatiniranju mora se dodati i sredstvo koje to sprecava.
Kvasci su jako osjetljive stvari koje su jako nestabilne, zato je potrebno znati sa kojim se kvascima radi. Ako je vocna masa jako slatka ( i to se mjeri) i iz koje se moze izvuci dosta alkohola, potrebno je uzeti kvasce koji podnose vise alkohola. Naime kvasci su ti koji preradjuju secer u alkohol, ali i bivaju unisteni od samog alkohola. Cim koncentracija alkohola predje desetak procenata, kvasci bivaju unisteni. Postoje i kvasci koji trpe i do dvadesetak postotaka alkohola i to su tzv turbo kvasci. Ako se ne raspolaze sa ovim kvascima, bolje je dodati i obicni krusni kvasac nego cekati da se sam uhvati iz vazduha. Drugi parametar kvasaca je temperatura okoline. Na nizim temperaturama oni miruju, dok na visim umiru, podrucje izmedju je radna temperatura, koja varira kod pojedinih vrsta kvasaca i neophodno je da se na to pazi. Da bi kvasci radili svoj posao kako treba potrebno im je dodati i malo prehrane, tj hemijskih spojeva koji im trebaju za razmnozavanja. Dobro je dodati i malo secera. Sve u svemu ako je optimalno vrenje obicno traje 2-4 nedjelje. Nakon tog se moze vec vrsiti destilacija. Ako je iz nekih razloga nemoguce odmah vrsiti destilaciju, ovisno o vrsti sirovine o temperaturi i te smjese su podlozne kvarenju i treba obratiti paznju na to.
Sirovine kao zitarice, krompiri,... koje posjeduju skrob tj polisaharide uz pomoc enzima amilaze pretvaraju taj skrob u jednostavne secere pogodne za alkoholno vrenje. Ta secerizacija je poseban proces i kad se on zavrsi onda je postupak vrenja isti kao kod vocne komine. Ovo je nacin za dobijanje votke, viskija, kornova ili po naski kuruznjace.
Najlaksi proces dobijanja alkohola je bas iz secera i u ovisnosti koji se secer koristi dobija se ili tzv secerusa, ali i gin, rum i ostali secerni derivati
Sama destilacija je opet proces i za to je potreban tzv destilator ili po naski kazan. Taj kazan je nastao u vrijeme primitivne obrade metala i naravno njega je industrijska revolucija potpuno zaobisla i bez obzira na samu startnu gresku kazana kao kazana, on se samo usavrsavao u dodatcima, a osnova je i dalje ostala ogromna nula. Lozenje vatre, dihtanje balegom il glinom, pa trpanje slame na dno da smjesa ne zagori, pa cuvena mjesalica itd su sve gluposti koje jadniku koji pece rakiju odvlace paznju od same rakije kao proizvoda da bi svoje vrijeme trucio na nedostatke samog kazana. Pa kad sva ta tarapana sa kazanom prodje i ako mu je puna kapa onda ce pit tzv meku rakiju koja je u biti otrov. Ako nece da pije otrov onda se opet mora zahebavat sa kazanom i praviti tzv prepecenicu, koja je vec nesto drugo. Za pravu stvar napravit trebalo bi jos par puta prepeci al to je vec misaona imenica. E sad kad bi se napravila rakija jacine 70-80 %, pa prvi komentar bi bio da to nije za piti, vec je to otrov. Potpuno izmjenjene cinjenicno stanje. Rakija da bi bila rakija mora odstojati i odlezati. Za to odlezavanje potrebna je visoka koncentracija i tek kad je odlezala odredjeno vrijeme ona se razredjuje sa destilovanom vodom na jacinu dovoljnu i potrebnu za pice. Posto niko nema ni vremana ni zivaca, a ni sredstava da sad pravi pre-prepecenicu pa onda da jos ceka i da je onda na kraju razredjuje, pravi se sistemska greska ciji je rezultat otrov. Posto je to smjesa otrova, to stvar dodatno komplikuje, pa su i posljedice visestruke, kratkorocne zgaravica, mamurluk, dugorocne sljepilo, ciroza, ovisnost itd itd. Osim tog popratne pojave su i "kisela" , "gorka" "smrdi" ali nisam nikad vidio da je neko bacio il prosuo.
Sve te negativne pojave koje od rakije prave otrov, pocinju jos kod odabira sirovina, vrenja, pecenja i nedovoljnog ili nikakvog odlezavanja. Zbog tog te nase "domace" rakije niti imaju kvalitet, niti se moze postici bilo kakva trzisna vrijednost. Trzisna vrijednost takvih rakija je gotovo nikakva i ne moze da pokrije ni ogroman ali i bespotreban rad.
Kazan je u biti posuda u kojoj se nalazi smjesa za destiliranje. Najpovoljnije grijanje kazana je struja jer se da lako kontrolirati, potrebnpo je i odvojiti cvrsta tijela od grejnih povrsina sto se postize resetkom. Gornji dio kazana u kojem se skupljaju pare naziva se kapa i ona se suzava u cijev koja zavrsava zatim u kondenzatoru. Optimalno je kad bi bio kondenzator iznad kazana. Posto je on prilicno tezak zbog vode za hladjenje, najbolje bi ga bilo staviti na sprat. Opet ta varijanta nosi nedostatke mobilnosti kazana. U ovisnosti od velicine samog postrojenja (kazem postrojenje jer to je sklop razlicitih elemenata) izvedive su i razlicite opcije za optimalno rjesenje.
rajska tekucina ujedno i napitak i lijek i konzervans i otapalo i i i ...
U svakom slucaju radi se o etilalkoholu u smjesi sa vodom i aromaticnim sastojcima Pogodan da se dobija u kucnoj radinosti od svega i svacega gdje ima secera direktno vrenjem ili svega i svacega gdje ima skroba koji se opet nekako pretvara u secere pa opet vrenje i eto ga carski napitak. Znaci rakijalizacija je postupak dobivanja alkoholnog napitka iz raznih vrsta secera pomocu vrenja, pri cemu je neophodno tu secernu smjesu destilirati da bi se odvojili nepozeljni od pozeljnih sastojaka. Znaci za finalni proizvod nam je potrebna sirovina, katalizator (germa) i posude za drzanje i kazan za destilaciju. U zavisnosti od sirovina, razlikujemo vocne, zitne, gomoljke, komiovice i svega sto ima skrob ili secer. Naravno pravi se od onog cega ima besplatno ili od onog sto se bojimo da ce propasti.
Jednostavno se skupi jedna vrsta voca u pogodnu posudu koja ako se ceka da se uhvati kvasac iz vazduha ostavlja otvorena ili ako se dodaje kvasac drzi zatvorena. U svakom slucaju u procesu fermentacije secera u alkohol, potreban je kvasac, ali je kiseonik jako nepozeljan jer dolazi do oksidacije svega i svacega pa se na kraju dobiju kojekakve kiseline a narocito je losa ocatna. Zbog tog je pametnije dodati kulturu kvasca i onemoguciti proistup vazduha. Posto se u toku fermentacije oslobadja dosta velika kolicina ugljicnog dioksida, potrebno je postavizti tzv vrenjak ili sifon ili komad crijeva napunjen vodom da ugljen dioksid nesmetano odlazi a da je onemogucen pristup vazduha. Posto tu ima svega i svacega a najvise jako agresivnih spojeva, potrebno je imati i odgovarajucu posudu. Najbolja je posebna plastika, staklo ili inox a ostalo sa zadrskom. Aluminijum nikako, drvo nepozeljno zbog ciscenja... Posuda mora imati dovoljno veliki otvor sa poklopcem da se moze voce ubaciti, da se moze evtl promijesati i da se moze potpuno zatvoriti. Najbolje je kad je u poklopcu montiran taj vrenjak, ali nije neophodno.
Posto i voce nije sve isto potrebno je ako se moze odvojiti kostice, ako se moze samljeti a kod nekih vrsta voca koje je podlozno zelatiniranju mora se dodati i sredstvo koje to sprecava.
Kvasci su jako osjetljive stvari koje su jako nestabilne, zato je potrebno znati sa kojim se kvascima radi. Ako je vocna masa jako slatka ( i to se mjeri) i iz koje se moze izvuci dosta alkohola, potrebno je uzeti kvasce koji podnose vise alkohola. Naime kvasci su ti koji preradjuju secer u alkohol, ali i bivaju unisteni od samog alkohola. Cim koncentracija alkohola predje desetak procenata, kvasci bivaju unisteni. Postoje i kvasci koji trpe i do dvadesetak postotaka alkohola i to su tzv turbo kvasci. Ako se ne raspolaze sa ovim kvascima, bolje je dodati i obicni krusni kvasac nego cekati da se sam uhvati iz vazduha. Drugi parametar kvasaca je temperatura okoline. Na nizim temperaturama oni miruju, dok na visim umiru, podrucje izmedju je radna temperatura, koja varira kod pojedinih vrsta kvasaca i neophodno je da se na to pazi. Da bi kvasci radili svoj posao kako treba potrebno im je dodati i malo prehrane, tj hemijskih spojeva koji im trebaju za razmnozavanja. Dobro je dodati i malo secera. Sve u svemu ako je optimalno vrenje obicno traje 2-4 nedjelje. Nakon tog se moze vec vrsiti destilacija. Ako je iz nekih razloga nemoguce odmah vrsiti destilaciju, ovisno o vrsti sirovine o temperaturi i te smjese su podlozne kvarenju i treba obratiti paznju na to.
Sirovine kao zitarice, krompiri,... koje posjeduju skrob tj polisaharide uz pomoc enzima amilaze pretvaraju taj skrob u jednostavne secere pogodne za alkoholno vrenje. Ta secerizacija je poseban proces i kad se on zavrsi onda je postupak vrenja isti kao kod vocne komine. Ovo je nacin za dobijanje votke, viskija, kornova ili po naski kuruznjace.
Najlaksi proces dobijanja alkohola je bas iz secera i u ovisnosti koji se secer koristi dobija se ili tzv secerusa, ali i gin, rum i ostali secerni derivati
Sama destilacija je opet proces i za to je potreban tzv destilator ili po naski kazan. Taj kazan je nastao u vrijeme primitivne obrade metala i naravno njega je industrijska revolucija potpuno zaobisla i bez obzira na samu startnu gresku kazana kao kazana, on se samo usavrsavao u dodatcima, a osnova je i dalje ostala ogromna nula. Lozenje vatre, dihtanje balegom il glinom, pa trpanje slame na dno da smjesa ne zagori, pa cuvena mjesalica itd su sve gluposti koje jadniku koji pece rakiju odvlace paznju od same rakije kao proizvoda da bi svoje vrijeme trucio na nedostatke samog kazana. Pa kad sva ta tarapana sa kazanom prodje i ako mu je puna kapa onda ce pit tzv meku rakiju koja je u biti otrov. Ako nece da pije otrov onda se opet mora zahebavat sa kazanom i praviti tzv prepecenicu, koja je vec nesto drugo. Za pravu stvar napravit trebalo bi jos par puta prepeci al to je vec misaona imenica. E sad kad bi se napravila rakija jacine 70-80 %, pa prvi komentar bi bio da to nije za piti, vec je to otrov. Potpuno izmjenjene cinjenicno stanje. Rakija da bi bila rakija mora odstojati i odlezati. Za to odlezavanje potrebna je visoka koncentracija i tek kad je odlezala odredjeno vrijeme ona se razredjuje sa destilovanom vodom na jacinu dovoljnu i potrebnu za pice. Posto niko nema ni vremana ni zivaca, a ni sredstava da sad pravi pre-prepecenicu pa onda da jos ceka i da je onda na kraju razredjuje, pravi se sistemska greska ciji je rezultat otrov. Posto je to smjesa otrova, to stvar dodatno komplikuje, pa su i posljedice visestruke, kratkorocne zgaravica, mamurluk, dugorocne sljepilo, ciroza, ovisnost itd itd. Osim tog popratne pojave su i "kisela" , "gorka" "smrdi" ali nisam nikad vidio da je neko bacio il prosuo.
Sve te negativne pojave koje od rakije prave otrov, pocinju jos kod odabira sirovina, vrenja, pecenja i nedovoljnog ili nikakvog odlezavanja. Zbog tog te nase "domace" rakije niti imaju kvalitet, niti se moze postici bilo kakva trzisna vrijednost. Trzisna vrijednost takvih rakija je gotovo nikakva i ne moze da pokrije ni ogroman ali i bespotreban rad.
Kazan je u biti posuda u kojoj se nalazi smjesa za destiliranje. Najpovoljnije grijanje kazana je struja jer se da lako kontrolirati, potrebnpo je i odvojiti cvrsta tijela od grejnih povrsina sto se postize resetkom. Gornji dio kazana u kojem se skupljaju pare naziva se kapa i ona se suzava u cijev koja zavrsava zatim u kondenzatoru. Optimalno je kad bi bio kondenzator iznad kazana. Posto je on prilicno tezak zbog vode za hladjenje, najbolje bi ga bilo staviti na sprat. Opet ta varijanta nosi nedostatke mobilnosti kazana. U ovisnosti od velicine samog postrojenja (kazem postrojenje jer to je sklop razlicitih elemenata) izvedive su i razlicite opcije za optimalno rjesenje.