iCentar » Zabava » Muzika

Avko	07.02.2018 11:07
Predmet:Re: Đuboks Dado Topic - Makedonija

Avko	24.03.2017 11:58
Predmet:Đuboks

Avko	27.03.2017 12:51
Predmet:Re: Đuboks

Avko	27.03.2017 12:55
Predmet:Re: Đuboks za one starije dobi

Avko	28.03.2017 12:06
Predmet:Re: Đuboks Prljavo Kazaliste- neka te ništa nebrine i stvarno neka vas nista nebrine, brige zbog novca nece vas uciniti bogatijima. Ne brinite o izgledu. Pronadite svoj hobi, vjezbajte opustenost i ne brinite o tome dali se dobro ljubite

Avko	14.04.2017 10:37
Predmet:Re: Đuboks Edita Aradinovic - Overila

Avko	20.04.2017 09:32
Predmet:Re: Đuboks lidija bacic-viski

Avko	21.04.2017 09:06
Predmet:Re: Đuboks Mosa Pijade zasluzan je za enormnu popularnost Yu-Mexa od ranih pedesetih do konca šezdesetih godina. U to doba su najprije Jugoton, a zatim PGP RTB i Diskos objavili na stotine više ili manje uspješnih prepjeva popularnih songova iz meksičkih filmova. Na vrhu tog nepreglednog popisa nalazila se famozna pjesma “Mama Huanita (Jedan dan života)“ koju su u različitim prepjevima obradili Predrag Cune Gojković, Ivo Robić, Ivica Šerfezi, Mišo Kovač, Pro Arte i dvije najveće zvijezde Yu-Mexa, Beograđanin Slavko Perović i Nikšićanin Nikola Karović. “Mama Huanita” u ovim krajevima ostavila puno dublji trag od “Satisfaction” ili “Smoke On the Water”.Poslije rezolucije Informbiroa, iz ovdašnjih kino dvorana tada su naglo iščezli ruski filmovi. Američki su za režim bili još opasniji pa je Moša preporučio da se rupa u ponudi zatvori uvozom iz Meksika. Gotovo netaknut Drugim svjetskim ratom Meksiko je tijekom četrdesetih bilježio veliki ekonomski rast koji je bio podloga za razvoj živahne nacionalne kinematografije, u velikoj mjeri inspirirane Hollywoodom, ali upadljivo obojene lokalnim koloritom . Iz rustikalnog svijeta marijačija, pončosa i sombrera izronili su filmski junaci beskrajno odani ženama, alkoholu i revoluciji. Ideologija tih revolucionara okupljenih oko Emiliana Zapate i Pancha Ville bila je klasna borba. Prikazani kao zaštitnici potlačenih seljaka, do posljednjeg daha suprotstavljeni gramzivim veleposjednicima. Početkom pedesetih iz Meksika je stigao film Emilia Fernandeza “Jedan dan života”. Strogo kontroliranu jugoslavensku granicu s njim je prešla i “Mama Huanita”, prigodna filmska adaptacija tradicionalne rođendanske pjesme “Las mananitas”. Fernandez je bio vodeći meksički redatelj tog vremena, svjetski poznat kao prvi poslijeratni dobitnik Zlatne palme u Cannesu s filmom “Maria Candelaria”. U njegovoj biografiji naći ćete zanimljivih podataka o tome kako je nakon burne revolucionarne mladosti dospio na robiju pa je pobjegao u Hollywood gdje je pozirao kao model za kipić Oscar. Nakon osvajanja Zlatne palme Fernandez je režirao po tri filma godišnje i nizao uspjehe osobito na španjolskom govornom području, međutim “Jedan dan života“ je daleko najbolje prošao u Jugoslaviji. U zagrebačkim kinematografima prikazivan je čak 284 dana. Za par godina srušio je sve rekorde gledanosti, a “Mama Huanita” i meksikanski melos trajno su upisani u ovdašnju kolektivnu memoriju. Popularnost pjesama iz meksičkih filmova ubrzo se prelila u radijski eter kroz interpretacije na priučenom španjolskom i mnoštvo lokalnih prepjeva. Od 1953. u tome je prednjačio trio Dragana Tomljanovića, a zatim su na scenu stupili riječki trio TiViDi i Meksikanski orkestar Nikice Kalogjere. TiViDi se afirmirao obradama “Mama Huanita2, “Četiri staze”, “Aj, Halisko” i “Vedro nebo” (Cielito Lindo), dok je Nikica Kalogjera komponirao “Sombrero”, vjerojatno prvu domaću autorsku pjesmu u meksikanskom stilu. Moša Pijade umro je 1957. i nije mogao vidjeti što je sve donijela njegova promeksička direktiva. Produkcija Yu-Mexa proširila se do neslućenih razmjera pa su u nju istodobno ulazili renomirani pjevači šlagera poput Ive Robića i na drugoj strani neki živopisni tipovi poput Ljubomira Milića, lidera ansambla Paloma. Nikola Karovic i Slavko Perovic - Mama Huanita

Avko

21.04.2017 09:06

Predmet:Re: Đuboks

Mosa Pijade zasluzan je za enormnu popularnost Yu-Mexa od ranih pedesetih do konca šezdesetih godina. U to doba su najprije Jugoton, a zatim PGP RTB i Diskos objavili na stotine više ili manje uspješnih prepjeva popularnih songova iz meksičkih filmova. Na vrhu tog nepreglednog popisa nalazila se famozna pjesma “Mama Huanita (Jedan dan života)“ koju su u različitim prepjevima obradili Predrag Cune Gojković, Ivo Robić, Ivica Šerfezi, Mišo Kovač, Pro Arte i dvije najveće zvijezde Yu-Mexa, Beograđanin Slavko Perović i Nikšićanin Nikola Karović.
“Mama Huanita” u ovim krajevima ostavila puno dublji trag od “Satisfaction” ili “Smoke On the Water”.Poslije rezolucije Informbiroa, iz ovdašnjih kino dvorana tada su naglo iščezli ruski filmovi. Američki su za režim bili još opasniji pa je Moša preporučio da se rupa u ponudi zatvori uvozom iz Meksika. Gotovo netaknut Drugim svjetskim ratom Meksiko je tijekom četrdesetih bilježio veliki ekonomski rast koji je bio podloga za razvoj živahne nacionalne kinematografije, u velikoj mjeri inspirirane Hollywoodom, ali upadljivo obojene lokalnim koloritom . Iz rustikalnog svijeta marijačija, pončosa i sombrera izronili su filmski junaci beskrajno odani ženama, alkoholu i revoluciji. Ideologija tih revolucionara okupljenih oko Emiliana Zapate i Pancha Ville bila je klasna borba. Prikazani kao zaštitnici potlačenih seljaka, do posljednjeg daha suprotstavljeni gramzivim veleposjednicima. Početkom pedesetih iz Meksika je stigao film Emilia Fernandeza “Jedan dan života”. Strogo kontroliranu jugoslavensku granicu s njim je prešla i “Mama Huanita”, prigodna filmska adaptacija tradicionalne rođendanske pjesme “Las mananitas”.
Fernandez je bio vodeći meksički redatelj tog vremena, svjetski poznat kao prvi poslijeratni dobitnik Zlatne palme u Cannesu s filmom “Maria Candelaria”. U njegovoj biografiji naći ćete zanimljivih podataka o tome kako je nakon burne revolucionarne mladosti dospio na robiju pa je pobjegao u Hollywood gdje je pozirao kao model za kipić Oscar. Nakon osvajanja Zlatne palme Fernandez je režirao po tri filma godišnje i nizao uspjehe osobito na španjolskom govornom području, međutim “Jedan dan života“ je daleko najbolje prošao u Jugoslaviji.

U zagrebačkim kinematografima prikazivan je čak 284 dana. Za par godina srušio je sve rekorde gledanosti, a “Mama Huanita” i meksikanski melos trajno su upisani u ovdašnju kolektivnu memoriju. Popularnost pjesama iz meksičkih filmova ubrzo se prelila u radijski eter kroz interpretacije na priučenom španjolskom i mnoštvo lokalnih prepjeva. Od 1953. u tome je prednjačio trio Dragana Tomljanovića, a zatim su na scenu stupili riječki trio TiViDi i Meksikanski orkestar Nikice Kalogjere. TiViDi se afirmirao obradama “Mama Huanita2, “Četiri staze”, “Aj, Halisko” i “Vedro nebo” (Cielito Lindo), dok je Nikica Kalogjera komponirao “Sombrero”, vjerojatno prvu domaću autorsku pjesmu u meksikanskom stilu. Moša Pijade umro je 1957. i nije mogao vidjeti što je sve donijela njegova promeksička direktiva. Produkcija Yu-Mexa proširila se do neslućenih razmjera pa su u nju istodobno ulazili renomirani pjevači šlagera poput Ive Robića i na drugoj strani neki živopisni tipovi poput Ljubomira Milića, lidera ansambla Paloma.

Nikola Karovic i Slavko Perovic - Mama Huanita

Avko	27.04.2017 13:24
Predmet:Re: Đuboks Košava, grupa nastala za jedan projekat. Vasa i Luka su imali neke pesme sa kojima nisu znali sta da rade jer se >Skripac< raspao i onda su sami nesto smuckali. Postava benda bila sastavljena od ljudi koji su bili clanovi raznih bendova, U SKRIPCU, SL.STAKLA,BELE BELO, DUGA, itd... Ploca je izasla u tirazu od 1500 primeraka. Album je snimljen u Zagrebu \'86g za Yugoton, pod nazivom "Crveno Vino". skini plocu sastav: - Aleksandar Vasiljevic(gitara ,glas) - Aleksandar Lukic (Bass gitara) - Milos Obrenovic (Bubanj) - Aleksandar Ralev (Klavijature) Specijalni gost na ploci: Milos Pavlovic - Art Sebastijan (Glas i gitara ) na A3 i A5 A.Strana: Bejbi Pitam se Daj mi snagu kosave Sanjam te Crveno Vino B.Strana: Podigni me Varsava Vrati mi Kokosov cvet ponekad Muzika i aranzmani:Luka,Vasa i Misa Rijeci:Luka,Vasa i Misa (A1,A3,B1,B2,B5) Delca:A4 i A5 Vida:B3 Lela:(A2 ,B4) "Kosava " zahvaljuje: Niksi, Janetu,Misi< Alanu,Tocu, Stanku<Rasu,Sasi(Dragicu),Sasi(Habicu) Snimnjeno u studiju :"SIM". Zagreb Juna 1986g. Ton majstor: Dragan Chachinovic-Chach Producenti: Vasa, Luka i Chach Foto: Mimi Dizajn:Srdjo Muzicki urednik:Vojno Kundic Gl.Odgovorni uredsnik : Sinisa Skarica Ploca : LSV-62152 Yugoton-Zagreb Niska bb.

Avko

27.04.2017 13:24

Predmet:Re: Đuboks

Košava, grupa nastala za jedan projekat.
Vasa i Luka su imali neke pesme sa kojima nisu znali sta da rade jer se >Skripac< raspao i onda su sami nesto smuckali.
Postava benda bila sastavljena od ljudi koji su bili clanovi raznih bendova, U SKRIPCU, SL.STAKLA,BELE BELO, DUGA, itd...
Ploca je izasla u tirazu od 1500 primeraka.
Album je snimljen u Zagrebu \'86g za Yugoton, pod nazivom "Crveno Vino".
skini plocu
sastav:
- Aleksandar Vasiljevic(gitara ,glas)
- Aleksandar Lukic (Bass gitara)
- Milos Obrenovic (Bubanj)
- Aleksandar Ralev (Klavijature)
Specijalni gost na ploci: Milos Pavlovic - Art Sebastijan (Glas i gitara ) na A3 i A5

A.Strana:
Bejbi
Pitam se
Daj mi snagu kosave
Sanjam te
Crveno Vino
B.Strana:
Podigni me
Varsava
Vrati mi
Kokosov cvet
ponekad

Muzika i aranzmani:Luka,Vasa i Misa
Rijeci:Luka,Vasa i Misa (A1,A3,B1,B2,B5)
Delca:A4 i A5
Vida:B3
Lela:(A2 ,B4)
"Kosava " zahvaljuje: Niksi, Janetu,Misi< Alanu,Tocu, Stanku<Rasu,Sasi(Dragicu),Sasi(Habicu)
Snimnjeno u studiju :"SIM". Zagreb Juna 1986g. Ton majstor: Dragan Chachinovic-Chach
Producenti: Vasa, Luka i Chach
Foto: Mimi
Dizajn:Srdjo
Muzicki urednik:Vojno Kundic
Gl.Odgovorni uredsnik : Sinisa Skarica
Ploca : LSV-62152
Yugoton-Zagreb Niska bb.