Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Bakteriju su pronašli u klicama graha

---

Njemački dužnosnici tvrde kako su dokazali da su izvor bakterije E. coli ipak klice, prenosi CNN. Iako prvi nalazi sa farme u Donjoj Saskoj nisu bili pozitivni, dalje epidemiološke kontrole dale su dovoljno dokaza da se izvuče zaključak.
Krive su klice graha- rekao je Reinhard Burger iz instituta Robert Koch.
Na konferenciji za novinare u Berlinu petak njemački stručnjaci skinuli su upozorenje protiv konzumacije krastavaca, zelene salate i paradajza, ali upozorenje stoji za konzumaciju sirovih klica, prenosi Bild.

- Upozorenje protiv sirovog paradajza, krastavaca i salate je ukinuto i možete ih ponovo sa zadovoljstvom jesti, rekao je Andreas Hensel, predsjednik Saveznog zavoda za procjenu rizika, navodi 24sata.

Najmanje 80 oboljelih u Njemačkoj dovelo je istragu do organskog uzgajivača tih klica u Donjoj Saski.

Ministar poljoprivrede Donje Saske Gert Lindemann rekao je u razgovoru za magazin Focus da postoji "niz indicija" protiv organske farme Gaertnerhof iz Bienenbuettela koja je "pauk u mreži".

- Epidemija još nije gotova - upozorava Burger.

Bakterija EHEC u Njemačkoj je ubila 30 ljudi i jednu ženu u Švedskoj.

---

Predmet:Re: Bakteriju su pronašli u klicama graha

---

E da se hoce vec jednom dogovoriti sta je uzrocnik, dok nisu unistili poljoprivredu pola Evrope...

---

Predmet:Re: Bakteriju su pronašli u klicama graha

---

Meni je bar ovo sumnjivo. Grah se kuha po 2 sata i nije mi jasno da on bude uzrocnik odnosno njegova klica cak.

---

Predmet:Re: Bakteriju su pronašli u klicama graha

---

Superbakteriju Escherichiju coli, koja je do sada u Njemačkoj usmrtila 34 osobe i jednu ženu u Švedskoj i kojom je u Njemačkoj zaraženo više od 2500 ljudi, stvorio je čovjek u laboratoriju u svrhe genetičkog inženjeringa, a danas ona predstavlja opasnost za čitavo čovječanstvo.

Zašto je to tako i kako je superbakterija stvorena, za Index.hr je objasnio penzionisani profesor genetike i oplemenjivanja bilja na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima Marijan Jošt. "Činjenica je da je E. coli korištena u genetičkom inženjeringu i da je to upravo slučaj na koji godinama upozoravam - šta će se dogoditi ako genetičko inženjerstvo izmakne kontroli čovjeka, naučnika", kazuje profesor Jošt. Ali, kako je supermoćna bakterija otporna na desetine razreda antibiotika nastala?

"To je bakterija koja se normalno nalazi u želucu čovjeka, ali kad podivlja nastaju problemi. 1982. u SAD-u se pojavio jedan soj E. coli nazvan O157:H7. On je izazvan trovanjem zaraženim hamburgerima. Dakle, ovo što se događa u Njemačkoj nije prvi put", priča Jošt.

Ovaj soj E. coli koji se sada javlja je soj O104., koji je nastao horizontalnim prenosom gena iz bakterije Shigella (geni se iz različitih vrsta prenose horizontalnim prenosom). Takvim horizontalnim prenosom, nastavlja profesor, došlo je do kombinacije "nezgodnih gena", te je u bakteriji E. coli utvrđeno postojanje gena NDM-1.

"To je gen koji nosi otpornost prema antibioticima. Ne postoji, dakle, nijedan antibiotik koji bi taj gen mogao nadigrati. Donedavno je bio utvrđen samo kod E.coli i Klebsielle Pneumonia, bakterije koja je nezgodna za dišne puteve. I te dvije bakterije koje imaju gen NDM-1 postojećim antibioticima ne možete suzbiti. Ukoliko bi se taj gen proširio horizontalnim prenosom, predstavljao bi stvarnu opasnost za ljudski rod", kaže Jošt upozorivši kako se radi o genu koji se vrlo lako prenosi sa jedne vrste na drugu.

Zadnja istraživanja iz Indije govore o nekih 20-ak bakterija koje nose taj gen, kaže profesor. "Osobina tog gena je da vrlo lako preskače sa jedne vrste na drugu. Danas se smatra da bi Svjetska zdravstvena organizacija tom pitanju trebala dati prioritet. Činjenica je da je E. coli korištena u genetičkom inženjerstvu i da za nastalu situaciju nije kriva španska ekološka poljoprivreda, kako su joj htjeli podvaliti. U pitanju je bakterija koja je pobjegla iz laboratorija", kaže Jošt, dodajući kako je ovakva nenadana pojava jedne bakterije za koju nema lijeka, "vrlo nezgodna, i čovjek ne može predvidjeti kako bi to moglo završiti".

Pranje ruku je samo jedan mali korak koji može pomoći, ali ako se radi o tako agresivnoj bakteriji, onda će, kaže profesor, biti problema.

"U našem tijelu na svaku stanicu ide deset bakterija. Bakterije su nam za normalan život potrebne. Manji broj tih bakterija su patogene, koje moramo na neki način suzbijati. Ali, olakom primjenom antibiotika su se stvorile određene otpornosti, pa danas imate sve više bolesti koje se sve teže liječe antibioticima. A sada imamo i taj gen koji preskače sa bakterija na bakteriju, a nosi otpornost. To može izazvati stravične posljedice", zaključuje profesor.

(24sata.info)

---