Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Proizvodnja kiseonika za Mars

---

Za život na Marsu, kao i za pokretanje rakete kojom bi astronauti mogli da sa "crvene planete" ponovo krenu prema Zemlji - potreban je kisik, pa naučnici razvijaju projekat "MOKSI" /MOXIE/.
Za pet godina na Mars će biti poslat rover, čiji dio će činiti sistem "MOKSI", a cilj je proizvodnja kiseonika.
Ukoliko misija uspije, to će biti osnova za 100 puta veći sistem "MOKSI" za ljudski put na Mars.
U planiranju misija u dubokom svemiru i istraživanju planeta poput Marsa najveći problem za astronaute bit će - nedostatak kisika. On astronautima treba za disanje, a raketama za let.
Pošto nije isplativo "vući" u svemir velike kontejnere kisika, naučnici rade na razvoju sistema "MOKSI" koji bi mogao riješiti te probleme.
Eksperiment "MOKSI" bit će dio rovera koji će na Mars ići 2020. godine. Rover će proizvoditi električnu energiju slično kao i rover "Kjuriositi", a cijela misija trebala bi koštati 130 miliona dolara.
Sistem će čuvati kisik za disanje, ali i za raketno gorivo kako bi astronauti mogli odletjeti sa Marsa.
"MOKSI" će proizvoditi kiseonik tako što će iz ugljen dioksida izolovati atome kisika, a njih će zatim spajati u kisik koji udišemo na zemlji.

Nakon što proizvede kisik, "MOKSI" će ga izbaciti u atmosferu Marsa. U prvom eksperimentu, kisik će biti "pohranjen"" samo da ga naučnici izmjere, jer ciljaju na čistoću od 99,6 odsto.
Tako velika verzija sistema trebala bi na Marsu da proizvodi oko dva kilograma kisika na sat.
Ideja je da se prije ljudske posade pošalje prazna raketa i veća verzija "MOKSI" sistema na Mars.
"Moksi" bi godinu i po proizvodio kisik za raketu kojom bi se mogli vratiti astronauti koji će stići na "crvenu planetu"
Atmosfera Marsa sastoji se od 96 posto ugljen dioksida i samo 0,2 posto kisika, kojeg u Zemljinoj atmosferi ima 21 posto.

federalna.ba/Srna

---