Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Na mobitelu vam iskaču reklame nakon što ste o nečemu pričali?

---

I prije pojave američkoga sigurnosnog "zviždača" Edwarda Snowdena, ili sada oko priča s TikTokom, javno se govori o tome da nas pametni telefoni "prate" ili "prisluškuju". I onima koji nisu paranoici i teoretičari urote potvrda za to može doći od Facebooka i drugih aplikacija kada poslije priče o nečemu vidimo oglas proizvoda o kojemu smo pričali ili nam aplikacija ponudi prijateljstvo osobe o kojoj smo razgovarali.

- Možemo odmah reći da je riječ "prisluškuje" najlakši način kako ljudima možemo objasniti način na koji se određeni sadržaj plasira na njihove pametne telefone. Riječ "prisluškuje" svakako ima negativan narativ i isto bi značilo da netko to radi bez našeg dopuštenja. Rijetko čitamo na što sve pristajemo i kakva dopuštenja dajemo određenim aplikacijama, bilo da se radilo o pristupu kameri ili mikrofonu.

Korištenjem pametnih i digitalnih asistenata putem glasovnih naredbi naši se glasovi spremaju online. Kasnije se koriste i u marketinške svrhe aktiviranjem prilikom izgovaranja ključnih riječi. Ako razgovaramo o tome da nam se uređaj za pranje rublja pokvario, postoji velika mogućnost da ćemo vidjeti oglase za uređaje za pranje rublja. Sve je legalno, jer smo dali svoj pristanak, objašnjava Marko Barić, stručnjak za marketing, zaljubljenik u nove tehnologije i voditelj marketinga u kompaniji Notchu za Akta.ba.

Barić pojašnjava da se naši prikupljeni podaci koriste u marketinške svrhe kao i za unapređenje određenih usluga, aplikacija i slično. On kaže da se ovdje ne radi o špijunaži jer smo dali svoj pristanak aplikacijama za glasovno prepoznavanje. Neke tvrtke naše podatke, kao što su interesi, demografski i geografski podaci, prodaju drugim servisima koje ih koriste za oglašavanje ili ih preprodaju dalje.

"Ovdje se također radi o potpuno legalnoj praksi za koju smo i sami dali naš pristanak. Nitko ne smije dijeliti naše osobne podatke, recimo mail adresu ili broj telefona, ali može podatak o tome koju glazbu najviše slušamo. Dijeljenje osobnih podataka je potpuno ilegalno. Danas nas kao potrošača štiti zakon, ali i GDPR koji štiti naše podatke, odnosno ograničava tvrtke kako će ih i na koji način koristiti", pojasnio je Barić za Akta.ba.

I Google, Apple, Facebook prikupljaju značajan broj podataka o nama.
zaštita je lako dostupna

"Postoje mnogi internetski pretraživači koji ne prikupljaju podatke i ne prikazuju oglase. Na svim tražilicama i većini aplikacija moguće je postaviti AdBlocker koji će u potpunosti blokirati prikazivanje reklama", kaže Barić koji smatra da je korištenje podataka u marketinške svrhe u redu sve dok se koristi na primjeren i etičan način.

U praćenju podataka pozitivno je to što dobivamo samo sadržaj koji je primjeren našim interesima. Pratit ćemo samo ono što nas zanima, a korisničko iskustvo će postajati bolje. Ako ne želimo da se naši podaci snimaju, potrebno je samo isključiti sva dopuštenja koja dajemo aplikacijama i sistemu u postavkama svih uređaja.

- Svi mi dijelimo informacije o sebi na svim društvenim mrežama koje koristimo. Nije potrebno da nas netko "prisluškuje" kako bi saznao sve o nama. Dovoljno je da samo pogleda naše profile na društvenim mrežama i već ima podatke o našim interesima. Kao i svemu što smo sami i svojom voljom podijelili na internetu. Zaštititi se možemo jedino da ne stvaramo digitalnu sliku o sebi na internetu. To je danas zbog načina života i prirode posla vrlo teško, ali nije nemoguće. O svemu odlučujemo sami, ali moramo biti svjesni da digitalizacija više nije naša budućnost nego sadašnjost. Ona nam kao takva zaista pomaže da poboljšamo kvalitetu života", zaključuje Marko Barić za Akta.ba.

Prema tome, obilježja aplikacija su manje-više poznata, kao i uvjeti korištenja, pa i mogućnosti promjene početnih uvjeta. Svatko ih može prilagoditi sebi da mu korisničko i životno iskustvo bude bolje.

IZVOR: slobodna dalmacija

---