Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Acad opcenito

---

AutoCAD, proizvod tvrtke Autodesk, programski je paket za kreiranje i uređivanje crteža na grafičkom zaslonu. Smatra se jednim od najpopularnijih i najraširenijih CAD (Computer Aided Design = računalno podržano dizajniranje) programa. Osim na osobnim računalima radi i na grafičkim radnim stanicama.

Početak AutoCAD-a datira od ranih osamdesetih godina. Kroz brojne inačice program je evoluirao do vrlo složenog programskog paketa, koji se sastoji od niza modula i vrlo je teško razumljiv početniku, kao i manje iskusnim korisnicima (Galic, Kršinić 1995). Najnovija inačica programa je AutoCAD R14 koja podržava Windows 3.1, Windows 95, Windows NT, Alpha NT i UNIX platforme (URL5).
Ukoliko se upotrebljava samo kao paket za crtanje, može se reći da je elektronski ekvivalent pametne crtaće table (Prevarek 1994).
Ovdje će se pokušati dati osnove AutoCAD-a koje bi trebali znati svi sadašnji i budući korisnici tog programskog paketa.

---

Predmet:Re: Acad opcenito

---

AutoCAD-ov crtež je sastavljen od elemenata (entities) koji mogu biti jednostavni grafički oblici (linije, lukovi, kružnice, tekst itd.) ili blokovi (blocks), tj. skup elemenata crteža (URL4).
Svaki element crteža ima pridružene izvjesne značajke (attributes), kao npr. stil crtanja linije (line style), vrstu pisma (text font) ili boju (color).
Blok je skup elemenata AutoCAD-ovog crteža koji čini jednu cjelinu, tj. jedan element crteža. Može se kreirati grupiranjem elemenata unutar trenutnog crteža (current drawing) te spremanjem pod određenim imenom (block name) ili umetanjem već postojećeg crteža s diska u trenutni crtež kao blok. Jednom kreiran može se pomicati, rotirati, kopirati, brisati te mu se mogu mijenjati faktori uveća-nja u smjerovima koordinatih osi.
Vrlo je važno imati na umu da je blok jedan složeni objekt. Naime, ako se postojeći crtež s diska umeće u trenutni crtež kao blok, AutoCAD jednostavno kopira svu grafiku iz tog crteža kao jedan objekt i postojeći crtež ostaje nepromijenjen. Ukoliko se kasnije crtež s diska koji je umetnut kao blok ažurira, tada te promjene neće utjecati na već umetnuti blok.
Kao alternativu umetanju crteža u drugi crtež kao blok AutoCAD nudi mogućnost povezivanja trenutnog crteža s nekim drugim crtežom kao vanjskom referencom (External References ili Xref). Pri tome se vanjski crtež ne umeće u trenutni crtež već on sadrži samo vanjsku referencu, odnosno vezu s drugim crtežom. To znači da će se pri svakom učitavanju glavnog crteža učitavati i pridruženi vanjski, a sve promjene izvedene na pridruženom crtežu bit će u glavnome ažurirane (Prevarek 1994).
Dakle, razlika između vanjskih referenci i blokova je u tome što podatke o bloku AutoCAD sprema u trenutnom crtežu, dok podatke o vanjskim referencama zadržava u vanjskom crtežu.
Vanjska se referenca može i dodati glavnom crtežu čime ona postaje običan blok u crtežu (Prevarek 1996).
Treba još reći da se svaki blok može rastaviti, tj. rasprsnuti (explode) na pojedinačne grafičke elemente.

---

Predmet:Re: Acad opcenito

---

Slojevi u crtežu
Kao i u drugim CAD programima i u AutoCAD-u pojedini dijelovi crteža crtaju se na zasebnim slojevima. Sloj (Layer) se može zamisliti kao tanka prozirna folija na kojoj se crta samo dio crteža. Dijelovi crteža, nacrtani svaki na svojoj foliji, naslagani jedan na drugog, čine gotov crtež. Svaka boja ima svoj broj, a dodjeljujemo joj pero određene debljine prilikom iscrtavanja crteža na papiru (Kršinić i dr. 1994).
Broj definiranih slojeva crteža je neograničen.
Osnovno je pravilo da se u jednom trenutku može crtati ili modificirati crtež samo na jednom sloju. Taj se sloj naziva trenutni sloj (current layer), vidi (Prevarek 1996). Kod složenih crteža pojedini se slojevi mogu isključiti ili zamrznuti, čime se dijelovi crteža koji su u njima nacrtani privremeno uklanjaju s ekrana pa ne opterećuju nepotrebno crtež niti odvlače pažnju tijekom rada.

---

Predmet:Re: Acad opcenito

---

Jedinice, mjerila i veličina papira
Prije kreiranja ili uređivanja crteža nužno je razumjeti način na koji AutoCAD radi s mjernim jedinicama, mjerilima ili veličinama papira. Nad tim parametrima AutoCAD omogućuje potpunu kontrolu tako da ih razlikuje u prostoru modela (Model Space) i u prostoru papira (Paper Space)

Prostor modela kao pojam radnog okružja unutar jedne datoteke crteža je zapravo radni prostor u kojemu se nalazi model, odnosno objekt crtanja (Prevarek 1996). U njemu se provode svi postupci u kreiranju samog modela, što može i ne mora uključivati pripremu crteža za iscrtavanje na papiru i njegovo opisivanje.
AutoCAD poznaje jedino svoje jedinice duljine (AutoCAD Units). Stvarna vrijednost AutoCAD-ove jedinice usvaja se unaprijed (Kršinić i dr. 1994). Tako se npr. za izradu karata može uzeti da jedna AutoCAD-ova jedinica odgovara jednom metru. Dakle, karta će u AutoCAD-u biti u mjerilu 1:1. Mjerilo u kojemu će karta biti iscrtana na papiru određuje se prije samog iscrtavanja. Mjerilo određuje odnos veličine na papiru u milimetrima i AutoCADove jedinice duljine. Ako se karta želi iscrtati u mjerilu 1:25 000, tada će taj odnos biti 0,04 = 1 (0,04 mm na papiru = 1 AutoCAD-ova jedinica, odnosno 1 mm na papiru = 25 AutoCADovih jedinica).
Ako postupci u kreiranju samog modela uključuju i pripremu crteža (karte) za iscrtavanje na papiru i njegovo opisivanje, tada se moraju proračunati veličine svih opisnih elemenata prema veličini koju se nakon skaliranja crteža želi imati na papiru (Prevarek 1996), npr. za visinu slova od 5mm na papiru, odnosno na karti mjerila 1:25 000, treba zadati vrijednost 125.

---

Predmet:Re: Acad opcenito

---

AutoCAD-ov koordinatni sustav
AutoCAD-ov osnovni koordinatni sustav naziva se zemaljski koordinatni sustav (World Coordinate System ili WCS), vidi (Prevarek 1996). Taj sustav je zajednički za sve crteže kreirane u AutoCAD-u (Autodesk 1992a).
Temelji se na kartezijevom koordinatnom sustavu (os X je horizontalna s pozitivnim smjerom udesno, os Y vertikalna s pozitivnim smjerom prema gore, dok je os Z okomita na X-Y ravninu i ima pozitivan smjer od zaslona prema korisniku). Ishodište koordinatnog sustava je točka u kojoj su vrijednosti koordinata X,Y,Z jednake nuli i nalazi se u donjem lijevom kutu crteža.
Zemaljski koordinatni sustav je fiksan, što znači da se ne može mijenjati (Autodesk 1992a). Međutim, korisnik može unutar toga sustava definirati proizvoljni koordinatni sustav koji se naziva korisnički koordinatni sustav (User Coordinate System ili UCS). Ishodište novodefiniranog koordinatnog sustava može se nalaziti bilo gdje u WCS-u. Osi sustava mogu biti okrenute i nagnute u bilo kojem smjeru.
Korisnički koordinatni sustav može se definirati na nekoliko načina:
• određivanjem novog ishodišta,
• određivanjem nove X-Y ravnine,
    kopiranjem orijentacije postojećeg elementa,
    postavljanjem novog koordinatnog sustava prema smjeru pogleda,
    rotacijom trenutnog koordinatnog sustava oko bilo koje od njegovih osi.

Može se definirati više korisničkih sustava unutar jednog crteža, ali se najedanput možemo koristiti samo jednim, tj. samo jedan može biti aktivan (Autodesk 1992b).
Orijentaciju trenutnog korisničkog sustava pokazuje ikona koordinatnog sustava koja se nalazi u donjem lijevom kutu. Ako je trenutni korisnički koordinatni sustav zemaljski koordinatni sustav, tada se u Y kraku ikone pojavljuje slovo W. Za definiranje svih koordinatnih sustava AutoCAD upotrebljava pravilo desne ruke.
Unutar trenutnog koordinatnog sustava za definiranje položaja točke u ravnini ili prostoru mogu se uporabiti apsolutne (u odnosu na ishodište) i relativne (u odnosu na zadnju zadanu točku) koordinate.
Kako AutoCAD, osim kartezijevog koordinatnog sustava u ravnini i prostoru, podržava polarni sustav u ravnini, cilindrični i sferni koordinatni sustav, položaj točke može biti određen:
• Kartezijev koordinatni sustav
• Polarni koordinatni sustav
• Cilindrični koordinatni sustav
• Sferni koordinatni sustav

---