Centar za edukaciju-BiH

Predmet:Viruse nemoze izbjeci ali ih mozemo docekati spremni

---

Koronu možda ne možemo izbjeći, ali je dočekajmo spremni: umor, upale, alergijske reakcije simptomi su oslabljenog imuniteta, evo kako ga odmah početi ‘pumpati‘!
Svaki novi val bolesti uzrokovane korona virusom uzrok je trenda porasta zanimanja i potražnje opće populacije za načinom i sredstvima za jačanje imuniteta.

Od početka epidemije COVID-19 zabilježen je višestruki porast interesa za poznatim imunostimulansima, ali i ostalim vitaminima i mineralima koji podržavaju zdravlje cijelog organizma.

Oslabljeni imunitet savršena je meta različitih virusa, pa tako i SARS-CoV-2 koji pogađa najranjivije skupine poput osoba starije dobi, bolesnika s različitim komorbiditetima i čimbenicima rizika poput pretilosti i povišenog krvnog tlaka te onkoloških bolesnika.

Umor, različite upale, alergijske reakcije, te učestale infekcije samo su neki od simptoma oslabljenog imuniteta, stoga je izuzetno važno pridati pažnju jačanju vlastitog imuniteta.

PREHRANA IMA VELIKU ULOGU
Praktične smjernice za nutritivnu potporu bolesnika s infekcijom COVID-19 Europskog društva za kliničku prehranu i metabolizam (ESPEN) navode kako je suplementacija ili nadomjesna primjena vitamina dio konvencionalnog nutritivnog pristupa prevenciji virusnih infekcija u svrhu potencijalnog smanjenja negativnog učinka bolesti.

Jednostavnije rečeno, i stručnjaci su potvrdili kako nam pravilan odabir dodataka prehrani može pomoći u borbi s bolesti uzrokovane SARS-CoV-2 virusom.

- Tijekom oporavka od različitih bolesti, pa tako i kod bolesti uzrokovane infekcijom COVID-19, važno je ojačati organizam. To činimo uzimanjem propisane terapije od strane liječnika, ali i adekvatnom hidracijom, kvalitetnom prehranom, te uzimanjem dodataka prehrani koji mogu ojačati naš imunosni sustav - ističe Petra Vlak, mag. nutricionizma iz Vitaminoteke, vodeće tvrtke za konzalting u sektoru nutricionizma.

- Uz kvalitetan san, redovitu planiranu tjelesnu aktivnost, adekvatnu hidraciju te smanjenje stresa, pravilna prehrana ključna je za održavanje zdravlja imunosnog sustava. Nekvalitetna prehrana čini nas podložnijima infekcijama, usporava oporavak i potencira simptome koji se javljaju kod disfunkcije imunosnog sustava.

Dakle, želimo li osnažiti svoj imunitet, treba birati namirnice bogate nutrijentima važnima za funkcioniranje imunosnog sustava.
To su u prvom redu kvalitetni izvor proteina i dobrih masnoća, poput sjemenki, orašastog voća te plave ribe, ali i antioksidansa iz svježeg voća i povrća te probiotika iz fermentirane hrane poput ukiseljenog povrća ili fermentiranih mliječnih proizvoda kao što su jogurt ili kefir - kaže nutricionistica.

Prema praktičnim smjernicama ESPEN-a, poseban naglasak stavlja se na nadomjesnu primjenu vitamina i minerala, posebno kod pothranjenih osoba.

VITAMIN D
Temeljem dosadašnjih istraživanja možemo postaviti hipotezu kako dobar status vitamina D može smanjiti rizik virusnih epidemija na više načina.

Adekvatna razina vitamina D neupitno je važna za održanje mineralne gustoće kosti te mišićne mase i snage, a loš status vitamina D veže se uz maligne, kardiovaskularne, autoimune i neurološke bolesti te kronične respiratorne bolesti, dijabetes i hipertenziju. Upravo se ove bolesti povezuju s najvećim brojem smrtnih ishoda među oboljelima od COVID-a 19.

Rizične skupine u pandemiji COVID-19 su osobe starije dobi i bolesnici s kroničnim bolestima, upravo one skupine u kojima se bilježe niske vrijednosti vitamina D u krvi. Nadalje, izbijanje epidemije dogodilo se u trenutku kad zbog sezonskih varijacija populacija ima najniže vrijednosti vitamina D u krvi.

Posebno rizična skupina u kojoj se bilježi veća smrtnost i teži oblici bolesti su pretile osobe i pušači, kod kojih se također vide prosječno niže vrijednosti vitamina D u krvi.

Caccialanza i suradnici u radu u kojem predstavljaju pragmatični nutritivni protokol za COVID-19 pacijente objavljenom u časopisu Nutrition navode kako se u slučaju laboratorijski potvrđenog nedostatka vitamina D promptno treba uvesti nadoknada kolekalciferolom (D3).

Također, ističu važnost adekvatne nutritivne potpore oboljelih kako bi izbjegli pothranjenost koja je idealna podloga za razvoj upalnih procesa te zatajenja pluća.

VITAMIN A
Drugi primjer je vitamin A kao poznati "anti-infektivni" vitamin, jer brojni sustavi obrane od infekcije ovise o adekvatnoj opskrbi upravo ovim vitaminom. Primjerice, nedostatak vitamina A povezuje se s ospicama i proljevima, a ospice mogu pokazati tešku kliničku sliku u djece s nedostatkom vitamina A.

Nadalje, postoje znanstveni dokazi koji ukazuju da nadomjesna primjena vitamina A smanjuje pobol i smrtnost u različitim infektivnim bolestima poput HIV infekcije i malarije. Na eksperimentalnim modelima, utjecaj infekcije infektivnim virusom bronhitisa (IBV), vrste koronavirusa, bio je izraženiji u pilića hranjenih dijetom deficitarnom vitaminom A u usporedbi s pilićima hranjenima dijetom s adekvatnom količinom vitamina A.

Zaključno, vitamin A pokazao se kao potencijalna obećavajuća nadomjesna terapija u suzbijanju novog koronavirusa te zaštiti respiratorne funkcije.
Općenito, niske razine ili nedovoljan unos mikronutrijenata poput vitamina A, E, B6 i B12, cinka i selena povezuju se s neželjenim kliničkim ishodima tijekom virusnih infekcija. Ove postavke potvrđene su i u nedavno objavljenom pregledu autora Zhang i Liu, koji su predložili da se osim određivanja vitamina A i D razmotri i procjena statusa vitamina B kompleksa, vitamina C, omega-3 masnih kiselina, selena, cinka i željeza u bolesnika s infekcijom COVID-19.

VITAMINI B SKUPINE I VITAMIN C
Heterogena skupina B vitamina povezuje se s povoljnijim kliničkim ishodima kod pacijenata s virusnom infekcijom. Posebno se ističe vitamin B2, koji u kombinaciji sa UV zračenjem smanjuje koncentraciju virusa MERS-CoV u plazmi.

Također, vitamin B3 pokazuje snažno protuupalno djelovanje tijekom liječenja oboljelih koji zahtijevaju mehaničku ventilaciju. Dakle, adekvatna nadomjesna primjena ove skupine vitamina može značajno doprinijeti jačanju imunološkog odgovora oboljelih.

Vitamin C dobro je poznat po svojoj ulozi antioksidansa te u sintezi kolagena i vezivnog tkiva. Također, podupire funkciju imunosnog sustava te štiti od infekcije uzrokovane koronavirusom. Istraživanja pokazuju kako vitamin C povećava otpornost životinjskih modela na infekciju virusom COVID-19.

Vitamin C također djeluje i kao blagi antihistaminik te može osigurati olakšanje simptoma gripe poput kihanja, nazalne kongestije te problema sa sinusima. Također, suplementacija vitaminom C pokazala se učinkovitom kod smanjenja incidencije upale pluća, što znači da bi ovaj vitamin mogao biti učinkovit u liječenju koronavirusom koji najčešće zahvaća upravo dišni sustav.

Krajem ožujka 2020. godine objavljena je meta-analiza koja potvrđuje da intravenozna primjena vitamina C može biti učinkovita suportivna terapija u ranijim fazama liječenja posljedica infekcije COVID-19. Naime, upala pluća izazvana ovim virusom uzrokovana je hiperaktivacijom stanica imunosnog sustava, a vitamin C djeluje kao učinkoviti imunosupresor te smiruje upalu.

OMEGA-3 MASNE KISELINE I SELEN
Ove kiseline imaju brojne blagotvorne učinke poput protuupalnog djelovanja te modulacije upale.

Protektin D1, bioaktivni lipid derivat omega-3 masnih kiselina, djelotvoran je u smanjenju brzine replikacije virusa gripe. Kombinacija s postojećom terapijom za gripu pokazala se djelotvornom u potpunom minimiziranju smrtnosti od gripe na životinjskim modelima. Stoga se omega-3 masne kiseline mogu razmatrati kao potencijalna nadomjesna terapija u liječenju novog koronavirusa.

I selen ima izuzetno važnu ulogu u obrani organizma od infektivnih bolesti.
Tako deficit selena ne samo da uzrokuje oksidativni stres, što utječe na slabljenje imunosnog odgovora domaćina, već utječe i na virulentnost patogena. Genom virusa može mutirati iz benignog ili tek blago patogenog u visoko virulentan virus za domaćina oslabljenog imuniteta.

Razlog tome leži u činjenici da selen, zajedno s vitaminom E, prevenira stvaranje slobodnih radikala te na taj način sprječava oksidativna oštećenja stanica i tkiva. Dakle, suplementacija selenom može biti također jedan od učinkovitih izbora u suportivnom liječenju novog virusa.

CINK I ŽELJEZO
Opće je poznato blagotvorno djelovanje cinka i na urođeni i stečeni imunosni odgovor. Deficit cinka rezultira disfunkcijom i humoralne i stanične imunosti, što može povećati podložnost infektivnim bolestima.

Nadomjesna terapija cinkom u djece kod koje je uočen manjak cinka može smanjiti smrtnost uzrokovanu infekcijama donjeg dijela dišnog sustava. Povećanje unutarstanične koncentracije cinka može učinkovito smanjiti brzinu replikacije različitih RNA virusa. Stoga nadomjesna terapija cinkom može biti učinkovita ne samo na ublažavanje simptoma COVID-a 19 poput respiratornih infekcija, već i na sam virus.

Nedostatak željeza može oslabiti imunitet domaćina, dok njegov prekomjeran unos može uzrokovati oksidativni stres koji je idealna podloga za mutacije virusa. Deficit željeza pokazao se rizičnim čimbenikom za razvoj rekurentnih akutnih respiratornih infekcija.

Dakle, stavovi znanstvene zajednice vrlo su jasni. Iako je važno prevenirati i sanirati deficite mikronutrijenata, ne postoje dokazi da rutinska primjena suprafizioloških ili supraterapijskih doza mikronutrijenata može prevenirati ili poboljšati ishod infekcije COVID-19.

Dakle, preporučuje se osiguravanje dnevno potrebnih količina vitamina i minerala, posebice pothranjenim bolesnicima u riziku ili oboljelim od COVID-a 19, s ciljem optimiranja opće antiinfektivne nutritivne obrane.

IZVOR:slobodnaDalmacija.hr

---